Reporter BBC-ja, Stiv Rozenberg, otputovao je u sibirsku regiju Jakutiju kako bi istražio kakve se to velike čudne izbočine pojavljuju na površini zemlje koja je na tom području inače stalno zamrznuta.
Rozenberg je želeo da istraži kako topljenje permafrosta utiče ne samo na klimu nego i na krajolik i živote ljudi u Sibiru.
Naučnici već neko vrijeme upozoravaju da se ogromne površine u Sibiru, koje su inače smrznute tokom cijele godine nezavisno od godišnjeg doba, polako tope. Posljedice po klimu mogle bi da budu izuzetno opasne.
Naime, naučnici vjeruju da otapanje permafrosta oslobađa enormne količine gasova staklene bašte, koji bi mogli još više da pogoršaju ionako akutan problem klimatskih promjena.
Ove "džombe" na površini zemlje opisuju se kao "ožiljci klimatskih promjena". Zbog topljenja permafrosta dio zemlje "propada" niže, a s obzirom na to da su neke od tih izbočina pune vode, posljedica je i stvaranje velikih jezera.
Sve to je dokaz da porast temperatura drastično mijenja sibirske krajeve.
Za ljude koji tamo žive to ima vrlo konkretne posljedice - manje površine za ispašu stoke, ali i otežano kretanje zbog velikih izbočina.
U permafrostu se, naime, nalazi dosta organskog materijala - grmlje, trava i sl. Šta se događa kad se permafrost topi? Organski materijal koji se nalazi u njemu sadrži dosta gasova, a kad se permafrost topi, ti gasovi odlaze u atmosferu i pojačavaju efekat staklene bašte koji značajno doprinosi klimatskim promjenama.
Uz to, ovogodišnji ogromni šumski požari u Sibiru pridonijeli su topljenju permafrosta sve do Arktičkog kruga, što problem čini još gorim.
