"Pala" 13 godina kasnije

Ovako je izgledala prohibicija u SAD: Ljekari zarađivali 40 miliona dolara od viskija, Kapone carovao

09:26, 18.01.2020.
Izvor: Telegraf.rs
Gangsteri u Sjedinjenim Američkim Državama zarađivali su milione dolara na nelegalnoj prodaji alkohola u periodu od 1920. do 1933. godine, koliko je trajala prohibicija. Osim neviđene eksplozije organizovanog kriminala koji je tada doživio vrhunac, došlo je i do porasta mita i korupcije.

Samo nekoliko godina poslije uvođenja, u Americi je bilo više ilegalnih barova nego što je prije bilo salona i gostionica.

Svi su bili protiv 'đavoljeg alkohola'

- Borba oko prohibicije u Americi trajala je decenijama. Protivnici 'đavoljeg alkohola' objašnjavali su kako je pijanstvo korijen zla u društvu. Posebno je u radničkim porodicama bilo uobičajeno da muškarci na dan kada dobiju platu, dio svoje bjedne dnevnice odmah potroše na alkohol, a onda bi došli kući i iskalili bijes na ukućane.

Alkohol je bio tema oko koje su se mogli da se slože borci za ženska prava, socijalni konzervativci, socijalisti, fundamentalistički propovednici, čak i Kju Klaks Klan - piše Filip Blom u svom djelu "Rastrgnute godine".

Pobornici prohibicije bili su sigurni, ističe Blom, kako će trezvena Amerika značiti sveopštu sreću, bez troškova vrijednih spomena.

- Gotovo da i neće biti kršenja zakona - izjavio je jedan visoko rangirani njujorški policajac.

Političari i aktivisti isto su tako razmišljali. Ispostavilo se da to neće biti tako jednostavno. Možda se radilo o samozadovoljstvu, možda i o manjku političke volje, ali Kancelariji za prohibiciju, koja je bila odgovoran za sprovođenje novog zakona, od početka je bila nedovoljno finansirana i imala je premalo kadrova.

Kako se navodi, 1.500 agenata trebalo je da nadziru čitavu teritoriju SAD, uključujući obale i granicu dugu 8.891 kilometar, između Kanade i te zemlje.

Preopterećeni službenici primali su platu između 1.200 i 2.000 dolara godišnje, manje od đubretara, te je bilo gotovo garantovano da će ih mito ubijediti da zažmure na jedno oko kada je riječ o suzbijanju alkohola - objašnjava Blom u svojoj knjizi.

Godišnje izdavano 300.000 ljekarskih recepata za viski

Motivi iza prohibicije bili su moralne i zdravstvene prirode, ali umjesto da se njom potpuno eliminiše ili barem smanji konzumacija alkohola, Amerikanci su počeli da piju više nego ikada. Uveli su je sa uvjerenjem da će smanjiti ili čak ukloniti socijalne probleme vezane uz alkoholizam, kriminal, duševne bolesti i siromaštvo. Kada je na snagu stupio zakon poznat kao "Volstead Act", svako piće iznad 0,5 odsto alkohola bilo je alkoholno piće.

Tokom prohibicije upotreba alkohola bila dopuštena samo u religijskim obredima ( upotreba vina pri katoličkoj Misi) ili u medicinske svrhe.

- Za ljekare i farmaceute prohibicija je bila sjajna poslovna prilika. Godišnje je izdavano 300.000 recepata za viski, a jedan doktor procjenio je da su njegovi kolege na toj inovativnoj terapiji zaradili oko 40 miliona dolara. I proizvođači vina bili su blagosloveni na sličan način. Nikad prije nisu imali toliko narudžbi vina za misu, iako je od toga vrlo malo viđeno u blizini oltara. Domišljati proizvođači grožđa su uz to nudili koncentrisani sok od grožđa za kućnu upotrebu, koji, kad bi se pomiješao s vodom i dovoljno dugo stajao na vazduhu, iznenada počeo da se fermentiše. Sopstvena proizvodnja postala je popularan hobi i važan dodatni izvor zarade za veliki broj porodica - navodi autor u "Rastrgnutim godinama".

Krijumčarenje iz Kanade bilo je prelako

Blom ističe kako su se vlasti trudile svim silama da održe korak sa tim "inovacijama", pa je 1921. godine zaplijenjeno 95.933 ilegalnih postrojenja za pravljenje rakije, kazana i drugih instalacija.

Do 1930. taj se broj gotovo utrostručio, a te godine uništeno je 151.416.471 litara rakije, vina, piva i drugih alkoholnih pića - što je predstavljao vrh "ogromne alkoholne sante leda". U Rusiji je takođe bila slična situacija, kad je ruski car Nikolaj Romanov 1914. zabranio prodaju votke "za sva vremena" i kad je preko noći niknulo na desetine hiljada ilegalnih destilerija za alkohol.

- Poslije 1920. godine Kanada je uvozila četiri puta više viskija iz Evrope nego prije, ali istovremeno je potrošnja ostala ista. Duž granice, usred pustog i divljeg krajolika, na svakih 14 kilometara pa i više bio je po jedan službenik, te je krijumčarenje bilo gotovo jednostavno. Linkoln Endrjus, zamjenik ministra finansija, koji je nadzirao sprovođenje prohibicije, pretpostavljao je da njegovi agenti otkrivaju samo oko pet odsto ukupne prokrijumčarene robe - opisuje stanje u SAD-u dvadesetih godina Filip Blom.

Ilegala promijenila i ponašanje gostiju

Vrlo brzo postalo je jasno da je prohibicija jedna farsa, pri tome i veoma skupa. Sudovi su bili preplavljeni procesima, do 1929. uhapšeno je pola miliona ljudi zbog kršenja zakona o prohibiciji, a zatvorska populacija bila je dvostruko veća od prvobitno planiranog broja. Većina američkih građana nije željela prohibiciju i jednostavno nisu htjeli da je poštuju.

- Kad su saloni zatvorili vrata i nestali iz slike američkih gradova, otvorili su se novi, diskretniji objekti koji se nisu vidjeli direktno sa ulice. Bili su skriveni iza fasada restorana, frizerskih salona ili drugih objekata, a žedni gosti prvo su bili podvrgnuti ispitivačkom pogledu vratara, prije nego što bi ih pustio u jedan od prostora poznato oslovljeni kao "speakeasy", gdje im je praktičko bila ispunjena svaka želja - navodi Blom.

Doduše, uvijek je postojala opasnost od hapšenja, ali to je na kraju krajeva samo doprinelo tome da je ponuda "speakeasy" mjesta dobila neodoljivi osjećaj rizika, ističe autor "Rastrgnutih godina".

Nova sloboda

Prije nego što je prohibicija stupila na snagu, konzumacija alkoholnih pića u javnosti bila je rezervisana gotovo isključivo za muškarce. Ali sada, daleko od osuđujućih pogleda komšija i poznanika, i žene su otkrile atmosferu opasnog glamura tih klubova gdje nisu samo pile, nego su i pušile cigarete, slušale džez muziku i plesale, ponekada i sa obojenim partnerima, što je u to vrijeme bilo gotovo nezamislivo.

Sve što je napolju bilo zabranjeno imalo je posebnu privlačnost. U tim objektima milioni Amerikanaca otkrili su jednu novu slobodu, ali i prezir prema svim društvenim konvencijama i kršenje zakona kao svakodnevnu naviku - objašnjava Blom u svom djelu i dodaje kako je veliki broj potencijalnih mušterija dao povoda beskrupuloznim preduzetnicima da zadovolje postojeću potražnju i bez blagoslova vlade.

Al Kapone: Samo zadovoljavam potrebe javnosti

Najslavniji od švecerca alkohola živio je u Čikagu i predstavljao se na svojoj vizit-karti kao trgovac korišćenim namještajem. Njegovo ime bilo je Alfons Kapone.

Kapone i njegove kolege uočile su dvoličnost sistema.

- Zarađujem novac tako što zadovoljavam potrebe javnosti. Ako kršim zakon, onda to čine i moje mušterije, među njima su na stotine najboljih ljudi Čikaga, Jednako su krivi koliko i ja. Jedina razlika između njih i mene je što prodajem, a oni kupuju. Svi kažu da sam švercer. Za sebe kažem da sam preduzetnik. kada prodajem rakiju, to je kriminal, a kada je moji kupci služe na srebrenom poslužavniku negde na Lejk Šor Drajvu to je gostoprimstvo - pričao je tada Kapone.

Prohibicija "pala" 13 godina kasnije

Prohibicija je ukinuta 5. decembra 1933. poslije apela predsjednika Frenklina Ruzvelta za malo više "zdravog razuma" i za "veće obrazovanje građana u umjerenoj potrošnji alkohola".

Pročitajte još:

Detalji likvidacije ispred osnovne škole: Marko ubijen s leđa pred sinom i dvije kćeri

Teška saobraćajna nesreća: Jedna osoba poginula, saobraćaj obustavljen

Danas je Krstovdan: Evo šta treba raditi i koja su vjerovanja

Automobile od Dragane Mirković kupuju i svjetske zvijezde: Među mušterijama Van Dam i Jay-Z

Obilne kiše pogodile Australiju, prijeti opasnost od poplava

Ubijene četiri osobe u pucnjavi, jedna ranjena

U stravičnom sudaru dva automobila poginula jedna osoba, pet povrijeđeno