Mjesec je za ljude nenastanjivo mjesto. Karakterišu ga suhoća i prašnjavost te nedostatak atmosfere koju bismo udisali. Uprkos tome, Mjesečevo tlo puno je kisika, a naučnici su nedavno otkrili kako ga izvući.
Riječ je o postupku kojim bi se iz Mjesečevog regolita, mrvljenog materijala na baznoj stijeni koji strogo gledano i nije isto što i tlo, mogle crpiti zalihe kisika i metalnih legura, pri čemu se istovremeno ne bi proizvodio otpad. To bi se moglo pokazati izuzetno korisnim ako se uzmu u obzir planovi osnivanja baza i kolonija na Mjesecu u nekoj bližoj ili daljoj budućnosti, piše Science Art.
Mjesečev regolit pun je kisika
Zahvaljujući uzorcima regolita prikupljenima na ranijim Mjesečevim misijama, danas je poznato da kisik čini 40-45 posto njegovog sastava.
Postoji samo jedan problem. "Iako je vrijednost kisika neprocjenjiva, u regolitu je on dio spojeva oksida koji dolaze u obliku minerala ili stakla, što ga trenutno čini neupotrebnim", rekla je hemičarka Bet Lomaks sa Univerziteta u Glazgovu.
Velika vrijednost uzoraka regolita čini striktno provođenje eksperimenata na njima nemogućim mjestima, međutim, korištenjem zemaljskih materijala moguće je stvoriti "lažne" uzorke zvane simulanti, čija bi konzistentnost bila identična originalnima.
Raniji pokušaji izvlačenja kisika iz Mjesečevog regolita manifestovali su se u hemijskim redukcijama željezovih oksida s ciljem dobijanja vode, nakon čega bi se postupkom elektrolize pokušalo odvojiti kisik od vodika. Takvi postupci pokazali su se presloženima i u konačnici neuspješnima, dijelom i zbog previsoke temperature pri kojoj bi se regolit otopio.
Poučen neuspjehom ranijih pokušaja, tim prof. Lomaks odlučio je preskočiti postupak redukcije i odmah preći na elektrolizu regolita u obliku praha.
"U postupku smo se koristili elektrolizom rastopljene soli, što je prvi pokušaj procesuiranja čvrstog simulanta regolita uz pomoć materijala u prahu kojim bi se mogao izvaditi sav raspoloživi kisik", rekla je Lomaks.
