Ko je sahranjen u “Grobu 18” arheološkog lokaliteta Širingrad u Mačvanskoj Mitrovici – pitanje je oko kojeg se i danas lome koplja istoričara i arheologa. Prvi put je ovo pitanje postavljeno 1966. godine i do danas se ne zna odgovor.

Naime, 1966. godine američki arheolog Imre Bob radio je na arheološkom lokalitetu “Širingrad” u Mačvanskoj Mitrovici i došao je do nevjerovatnog otkrića – veliki slovenski prosvetitelj Metodije sahranjen je u Sremskoj Mitrovici.

“On je prezentovao ovo naučno otkriće stručnoj javnosti na sveslovenskom kongresu i napisao stručni rad, svi su ostali bez riječi, a onda se desilo nešto nevjerovatno”,  kaže Miroslav Jesretić, arheolog.

Svi su bili oduševljeni otkrićem, jer su mogućnosti koje je donosilo bile nevjerovatne. Sremska Mitrovica bi postala mjesto hodočašća za sve Slovene. Nažalost, odmah se pojavio arheolog akademik Vladislav Popović koji je sve osporio.

Teorija Imre Boba zvuči više nego realno. Prosvetitelji su najviše vremena provodili na području Velikomoravske kneževine i Panonije. Sjedište je bilo u Sirmijumu. Metodije je na upravo u Sremskoj Mitrovici rukopoložen za episkopa i, praktično, je bio zadužen za ovaj dio Slovena, da ovdje širi pismenost.

“Otkriće groba velikodostojnika sa krstom navelo je Imre Boba da povjeruje da je to upravo Metodije, jer ni na koga drugog se do danas i ne sumnja”, ističe Jesretić.

Krst koji je pronađen u grobu čuva se i danas u muzeju u Sremskoj Mitrovici koji svakodnevno posjećuje ovaj arheolog. Do Širingrada iz Sremske Mitrovice može da se stigne pješice, prelaskom preko mosta. Čitav lokalitet je ubrzo poslije akademikove oštre polemike napušen i konzerviran. Međutim, gradske vlasti i Ministarstvo kulture planiraju da ga pokriju, pripreme za posjetu turista i ponovo otvore za arheologe.

Češka decenijama “forsira” priču o putu hrišćanska i pismenosti koji su prošli Ćirilo i Metodije od Konstantinopolja do Rima, a dugačak je 7.500 kilometara. Itinerer spaja 10 zemalja.

“Ova ruta će biti protivteža postojećim hrišćanskim rutama koje postoje u zemljama zapadne Evrope, a spojila bi sve Slovene”, kaže Ivan Strašin, predstavnik Moravsko-šleskog regiona koji je aktivno uključen kao dio ove rute.

Ruta bi počinjala u Turskoj, išla bi preko Sjeverne Makedonije, Bugarske, Srbije, Mađarske, Slovačke i Češke, a zatim se nastavljala ka Rimu, gdje je Ćirilo sahranjen. Česi su uspjeli da Ćirila i Metodija uključe u Evropske puteve kulture, a zarada je potencijalno velika.

Za Rutu Putevima Ćirila i Metodija najviše su zainteresovani Česi koji su uspjeli da je registruju kao dio Evropskih puteva kulture, ali osim Slovaka nije im se pridružila ni jedna druga slovenska zemlja.