Na fotografiji se vidi ogromna, crna rupa na gornjoj hemisferi najveće planete Sunčevog sistema, ali naučnici kažu da nema razloga za zabrinutost. Naime, ta “crna rupa” je u stvari sjenka Jupiterovog mjeseca Io, jednog od četiri najveća satelita u orbiti planete.

Fisheye Composite of Jupiter over the Shadow of moon Io, @NASAJuno Perijove 22 - https://t.co/JCiQnNemyF pic.twitter.com/Uv9rtkBLBf

— Kevin M. Gill (@kevinmgill) September 18, 2019

Io je najbliži Jupiteru, slijede Evropa, Kalisto i Ganimed. “Džuno” je iz orbite snimio kad se mjesec postavio između svoje planete i Sunca.

Ovo je, u stvari, bila lunarna eklipsa na Jupiteru, snimljena iz orbite. Fotografiju je, kako navodi britanski "Ekspres", obradio programmer Kevin Gil.

Podsjetimo, “Džuno” je lansiran u svemir 5. avgusta 2011, a do Jupitera je stigao u julu 2016.

Prva stvar koju je Džuno dobio jeste nevjerovatan pogled na oba Jupiterova pola i zaključka da ne liče ni na šta što smo do sada mogli da vidimo. Naučnici su istraživali podatke do kojih je Džuno došao u području ispod površine oblaka na Jupiteru. To su uspjeli korišćenjem zvuka mikrotalasa, a ova tehnika je dopustila naučnicima da zabilježe sve što se dešava unutar intenzivnih polarnih oluja, koje su kamere Džuna zabilježila u svoj svojoj zadivljujućoj lepoti. Uprkos očekivanjima da će te oluje sadržati mješavinu gasova širom cijele planete, nisu. Ogromna pejranica omotača bogata amonijakom čini se da buja negdje unutar Jupitera. 

Istraživači misle da ima veliku sličnost sa Hedlijevim ćelijama.

Drugo iznenađenje na Jupiteru predstavlja magnetno polje koje još jače nego što su istraživači očekivali. Naučnici su ranije opisivali grudvasto magnetno polje koje izgleda kao da dolazi iz još većeg unutrašnjeg jezgra nego što se mislilo (7 do 25 puta veće od mase Zemljinog jezgra).

Intenzivne aurore su uočene na planeti, ali one izgleda ne funkcionišu kao ove na Zemlji. Na našoj planeti, Sunce izbacuje čestice ka našoj planeti, one napadaju zemljinu magnetosferu i putuju prema polarnim područjima. Neke od tih čestica se preusmjeravaju i udaraju u atmosferske gasove stvarajući svetlost.

Ali na Jupiteru, one izgleda putuju s planete umjesto ka njoj što ukazuje na zaista čudno magnetno polje, a razlog bi mogao da leži u tečnom vodoniku umesto rastopljenog gvožđa u Jupiterovom jezgru. Kako otkriva glavni istraživač misije Skot Bolton na svaka 53 dana Džuno ulazi u orbitu Jupitera i uvijek otkriva nešto novo. Šta će otkriti u narednim mjesecima, ostaje nam da vidimo...