10 životinjskih vrsta koje nikada nećemo uspjeti da pripitomimo

  • 15.04.2021.22:16

Predstavljamo vam deset divljih životinja koje je čovjek pokušao da pripitomi kroz istoriju, ali bezuspješno.

Vjeruje se da su ljudi počeli da pripitomljavaju životinje prije 13.000 godina. Kroz istoriju su uspjeli da pripitome brojne vrste i da nauče mnogo o njihovim specifičnostima. Domaće životinje su postale veoma važan dio naše kulture i svakodnevnog života.

Važno je napraviti razliku između ukroćenih i pripitomljenih životinja. Može da se desi da ukroćena životinja pobjegne i vrati se u prirodu, što nije slučaj sa pitomim. Kako bi pripitomljavanje bilo uspješno, potrebno je primijeniti proces vještačke selekcije i ponoviti ga kroz dvanaest generacija. Nakon toga, dobija se vrsta koja je genetski drugačija od svojih divljih predaka.

Ipak, koliko god napora ulagali, neke životinje je nemoguće pripitomiti. Postojali su pokušaji njihovog pripitomljavanja, ali su svi završeni bezuspješno. World Atlas predstavlja deset životinjskih vrsta koje nije moguće pripitomiti.

Zebra

Tokom XIX veka kolonizatori su pokušavali da pripitome zebre na svojim putovanjima u Afriku. Često su dolazili u situaciju da im se konji razbole, a bilo je teško nabaviti nove. Stoga su došli na ideju da pripitome zebre, ali im nije pošlo za rukom. Zebre su manje od konja, samim tim i neudobnije za jahanje. Ipak, glavni razlog njihovog neuspjeha je taj što je zebre mnogo teže uhvatiti i što su jedna od agresivnijih vrsta.

Los

Kralj Karl XI od Švedske u istoriji je poznat i po svom pokušaju da pripitomi losa. Kralj je želio da jaše životinju koja bi bila mnogo opasnija od konja, kako bi ulio strah u kosti svojim neprijateljima. Odlučio je da to bude los, ali, kao što možete i da pretpostavite, njegov pokušaj je propao. Ipak, ruski naučnici i dalje pokušavaju da pripitome ove predivne životinje. Za sada ne mogu da se pohvale uspehom.

Dingo

Dingo je vrsta iz porodice kanida koju nazivamo australijski divlji pas. Iako su sličnosti sa psima velike, čovjek nije uspio da pripitomi ovu vrstu. Dingo je ipak vrsta za sebe i ljudi su prestali sa pokušajima njihovog pripitomljavanja.

Bonobo

Bonobo predstavlja jedinstven primjer vrste koju nije pripitomio čovjek, već se pripitomila sama. Naučnici još uvijek pokušavaju da utvrde kako je tačno tekao taj proces. Pretpostavlja se da je započeo još prije dva miliona godina u Africi, kada su preci bonoboa odvojeni od šimpanzi formiranjem rijeke Kongo.

Bonoboi su se nažli južno od reke, u prijatnijim uslovima za život i izobilju hrane. Zbog toga su ženke postale izbirljivije u potrazi za partnerom. Birale su nežnije partnere, dok su agresivni primerci izumrli. Tako je nastala bonobo vrsta.

Rakun

Rakuni izgledaju preslatko i lako možemo da ih zamisljimo kao kućne ljubimce. Ipak, pokušaji pripitomljavanja nisu dali željene rezultate. Manje je poznato da bi rakuni bili veoma uspješni kao radne životinje i čovjek bi imao brojne benefite od njih. Ipak, rakuni su veoma agresivni i destruktivni i ni malo im se ne dopada da budu zatvoreni.

Lisica

Iako su nam poznati pojedinačni primeri kada je čovek uspešno ukrotio lisicu, pripitomljavanje u većem obimu nije urađeno. Međutim, ljudi su u prošlosti uspeli da pripitome jednu vrstu lisice, ali je ona izumrla. Svi savremeni pokušaji do danas nisu dali rezultate.

Kojot

Kojoti su vrsta koja izbegava čoveka i veoma je teško uhvatiti ih. Ove životinje su i prenosioci teških bolesti, pa je neophodan dodatni oprez. Bilo je puno pokušaja njihovog pripitomljavanja, a čak i ukrštanja kojota sa nekim vrstama pasa. Ipak, životinje nastale ovim procesom nisu bile pravi kojoti. Ipak, čini se da kojoti veoma sporo pripitomljavaju sam sebe, kao što je to bio slučaj kod bonoboa.

Slon

Iako se širom Azije slonovi hvataju i dresiraju već neko vrijeme, oni nisu pripitomljene, već ukroćene životinje. Za proces pripitomljavanja neophodno je primijeniti vještačku selekciju, tj. odabrati primjerke sa željenim osobinama koje će njihovi potomci nasljeđivati. Ovaj proces najčešće traje kroz dvanaest generacija, nakon čega životinje postaju genetski različite od svojih predaka iz divljine.

Nilski konj

Nilski konj je jedna od najopasnijih životinja na svijetu. Oni godišnje ubiju isto ljudi koliko i lavovi, tigrovi, slonovi, bizoni i nosorozi zajedno. Zabilježeno je nekoliko pokušaja pripitomljavanja nilskih konja, ali su se svi završili bezuspješno, a neki čak i tragično – ljudskom smrću.

Velika bijela ajkula

Iako nikada ne biste pretpostavili, bilo je ljudi koji su pokušali da ukrote i pripitome veliku bijelu ajkulu. Mnoge ajkule koje su uspjevali da uhvate uginule bi poslije nekoliko dana ili čak nekoliko sati. Ova vrsta ne voli zarobljeništvo i poznato je da mogu da udaraju glavom u staklo akvarijuma sve dok ne umru.

(Nacionalna geografija)

Tagovi: