Voda je izvor života i jedan od njegovih esencijalnih činioca, a to potvrđuje i činjenica da gotovo ona čini 70 posto površine naše planete i oko 60 posto čovjekovog organizma. Zbog toga je izuzetno važno održavati njenu ravnotežu i u našoj okolini i u našem organizmu.

Hidratacijska ravnoteža osnova je pravilnog rada vitalnih organa pa svako njeno narušavanje, bilo da je riječ o dehidriranju ili trovanju vodom, može imati ozbiljne posljedice na zdravlje i život čovjeka.

Pretjerano znojenje

Dehidriranje podrazumijeva prekomjeran gubitak tjelesne tečnosti, a najčešće se javlja uslijed infekcija (proliv i povraćanje) kao i pretjeranog znojenja ili premalog unosa tekućine. Jedan od prvih znakova dehidriranja je osjećaj žeđi kao jasan signal tijela za hitno hidriranje, a svoj organizam u tom trenutku možemo zamisliti kao napola izduvani balon - objašnjava nutricionistkinja Tena Niseteo.

Nastavlja da je cilj pravilnog hidriranja ne dopustiti osjećaj žeđi i tokom cijelog dana tijelu osigurati dovoljan unos tečnosti.

Više je načina kojima se može odrediti koliki je preporučeni dnevni unos tečnosti za svakog pojedinca u odnosu na uzrast, tjelesnu masu, zdravstveno stanje, intenzitet tjelesne aktivnosti, godišnje doba i druge činioce. No kad je riječ o zdravoj populaciji, odnosno pojedincu, "Institute of medicine" postavlja jedan od najboljih modela pravilnog hidriranja nazvan “osam čaša vode na dan“. 

Količina, vrsta i - unos

Ova preporučena količina vode podrazumijeva od 1,5 do 2 litra na dan, što je prosječna potreba za tečnošću kod odraslih - objašnjava dr sc. Tena Niseteo. 

Kod hidriranja nije važna samo količina i vrsta tečnosti, nego i pravilno pristupanje unosu, jer će jedino tijelo koje se pravilno hidrira moći optimalno da provodi sve svoje metaboličke procese. 

Trovanje vodom

Zato se preporučuje da se u periodu od 9 do 21 časova popije oko pola litre vode tokom svaka tri sata, odnosno ukupno oko dvije litre vode. Svima onima koji se bave bilo kakvom fizičkom aktivnošću, rade teže fizičke poslove ili se pojačano znoje u ovim ljetnjim mjesecima, biće potrebno da unesu i nešto veću količinu kako bi se nadoknadila izgubljena tečnost - govori Niseteo.

Upravo u situacijama kad je potreban povećan unos tečnosti u organizam mnogi znaju da pretjeraju s unosom vode. Naime, u ovim slučajevima, osim vode, dolazi i do gubitka elektrolita, a pretjeranim unosom vode tijelo se dodatno “ispira” što dovodi do hiponatrijemije ili tzv. trovanja vodom.

Kako, osim vode, dolazi i do gubitka mnogih minerala, poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma, najbolje ih je nadoknaditi pijenjem prirodnih voćnih i povrtnih sokova, nezaslađenih čajeva, supe, variva te medicinskih sredstava – oralnih otopina za rehidriranje (ORS) i sportskih napitaka bogatih elektrolitima, vitaminima i mineralima. 

Odličan izvor tečnosti pruža i ‘mokra hrana’, kao što su mlijeko i fermentisani mliječni napici, posebno kad je riječ o hidriranju kod djece. Puno je ideja kako se možemo osvježiti tokom ljetnih mjeseci, a u isto vrijeme pravilno rehidrirati tijelo. Uživanje u rashlađenom voću značajno pridonosi unosu tečnosti u organizam pa tako jedna kriška lubenice koja teži oko 300 grama, dvije kriške dinje ili jedan veliki krastavac mogu zamijeniti jednu čašu vode od oko 250 ml - naglašava Niseteo. 

S druge strane, jedna papaja u sebi sadrži čak pola litre vode. Kao alternativu, voće poput breskve, dinje, lubenice, limuna, jagode ili borovnice u obliku zaleđenih kockica možete iskoristiti za pripremanje aromatizovane vode bez dodatih šećera, a ujedno izuzetno bogate vitaminima i mineralima.

Zdravi međuobrok

I prirodni sladoledi, na vodenoj i mliječnoj bazi, mogu biti odličan izvor tečnosti, a jako lako ih je pripremiti.

Prirodan cijeđeni sok narandže, limuna, limete, ali i miksano voće može se jednostavno staviti u kalupe za sladoled, a kao kvalitetan međuobrok preporučuje se i jogurtni sladoled od miksanog bobičastog, egzotičnog ili sezonskog voća, poput breskvi, kajsija i nektarina, u kombinaciji s jogurtom - govori Tena Niseteo.

Ovo su simptomi blage i teže dehidracije
Kad tijelo izgubi dva posto tečnosti: osjećamo žeđ, gubimo apetit, suše nam se usta, koža postaje suva, mokraća je tamna, osjećamo umor i slabost. Kod gubitka više od pet posto tečnosti: srce ubrzano kuca, brzo dišemo, smanjeno se znojimo i mokrimo, mišići se grče, osjećamo umor, mučninu, glavobolju...

Osjećaj gladi može zavarati: Popijte čašu vode, možda ste samo žedni

Ponekad ljudi pogrešno tumače da su gladni, a zapravo je tijelu potrebna tečnost. U tom slučaju najprije popijte čašu vode i vidjećete nestaje li potreba za jelom. Dobro je znati da biljni čajevi ili oni od svježe metvice suzbijaju apetit, dok ga kafa podstiče. Rješenje je jednostavno - jedite povrće i voće koje sadrži mnogo vode te tako održavajte stalan nivo hidriranosti.

Obavezno je: ‘Molim jednu kafu i čašu vode’

Kad je riječ o kafi i alkoholnim pićima, ona imaju diuretsko dejstvo, odnosno podstiču izbacivanje tečnosti iz tijela, a to ih zapravo čini ‘tečnošću bez tečnosti’. Zato se uz njihovu konzumaciju uvijek savjetuje popratna čaša vode.

Gazirana pića izazivaju nadutost, zato pijemo manje

Gazirana pića "na prvu loptu" pružaju osjećaj ‘gašenja’ žeđi jer CO2, koji je u njima, nadimaju želudac stvarajući osjećaj napunjenosti, ali se zbog toga popije puno manje tečnosti. Popularna su među djecom i tinejdžerima pa su upravo oni izloženi riziku dehidriranja. Djecu je od najranijeg uzrasta potrebno edukovati o važnosti konzumacije vode što pokazuje i istraživanje sprovedeno na 4900 učenika sedmih razreda iz 111 hrvatskih škola u sklopu projekta ‘Vrtim zdravi film’, koje je pokazalo da gotovo 29 posto njih svaki dan pije gazirane sokove.

Izvor: 24sata.hr