Kako zaštititi biljke od mraza

12:55, 14.01.2020.
Zimski minusi, magla i mraz koji posljednjih dana zahvatili cijeli region mogu biti veoma opasni za ukrasne vrtne biljke ali i za voćnjake i usjeve. Kada se temperatura spusti ispod nule, ukoliko se biljke nalaze u posudama, najbolje bi bilo da ih unesete u zavoren prostor kako se ne bi smrznule, a za ostale biljke pogledajte ove savjete:

Prekrivanje biljaka

Prekrivanje okvira mrežom primjenjuje se kod voćaka koje se oblikuju uza zid i to tako da ih zaštitite od noćnog mraza pletenom najlonskom mrežom. To učinite tako da je odmotate prema dolje da biste prekrili stablo, a kolcima možete spriječiti dodirivanje cvjetova.

Malena stabla ili grmove koji rastu na područjima ispod njihove uobičajene granice zimske otpornosti mogu se zaštiti da se oko njih izradi kavez od žičane mreže, koji se napuni slamom ili suvim lišćem. Plastična folija zavezana ili učvršćena preko vrha kaveza održaće izolacijski sloj suvim. Prije prekrivanja između stabljika i na njih možete zbiti slamu.

Razlog zašto se biljke štite od mraza je taj da se postigne izolacija biljaka i čuvanje od smrzavanja te da se održi stalna temperatura.

Ako trebate zaštiti samo nekoliko biljaka, onda su najbolje rješenje za to pokrovna zvona. Ona se upotrebljavaju za zaštitu presadnica osjetljivih zeljastih biljaka ili mladih grmova. Topao zrak iz tla ostaje ispod pokrivača i djeluje kao izolacijski sloj. Otvorene stranice prekrivaju se staklom ili plastikom kako bi se zaustavio ulazak vjetra. Pokrovni tuneli idealni su za niske biljke poput jagoda, koje se štite pokrovnim tunelom razvučenim preko žičanih obruča. Radi provjetravanja tokom dana, dobro je polietilensku foliju podići s obje strane.

Zatrpavanjem, odnosno nagrtanjem zemlje štite se ruže i ostale drvenaste biljke. Naime, zemlja se nagrne pri osnovi biljaka te ih se zakopa u jarak. U vrlo hladnim područjima zagrnutu zemlju trebalo bi pokriti slojem slame.

Ruže zaštitite nagrtanjem zemlje i to tako da nagrnete zemlju preko korjenova vrata do visine od 12 centimetara. Na isti način se korijenje povrća može zaštiti od šteta uzrokovanih mrazom i potom se može ubirati čak i tijekom mraznih razdoblja.

Još jedan način je i zakapanje ruža i to samo na područjima gdje su vrlo hladne zime. Prvo se razrahli korjenova bala, te se iskopa dovoljno dug jarak, oko 30 centimetara dublji nego što je širina grma, kako bi se grm mogao bočno položiti. Nakon toga se jarak obloži slojem od 10 centimetara slame i na njega položi grm. Slamu omotajte oko mladica i iznad njih. Postavite kolčiće i povežite ih uzicom tako da pridržavaju grm. Dodajte zemlju tako da je nagrnete preko grma u sloju debelom oko 30 centimetara.

Takođe, mladice krompira i ostalih osjetljivih usjeva štite se od noćnog mraza uz pomoć prekrivanja listovima novina koje se učvrste tako da ih s obje strane zatrpate zemljom. Vrtlarska paučinasta folija je lagana pletena tkanina koja zagrijava tlo i štiti od mraza dok u isto vrijeme omogućuje prolaz svjetlosti i vode do biljaka koje se nalaze ispod folije.

Agrotekstil je materijal sastavljen od tankih polipropilenskih vlakana a njegova struktura omogućava optimalnu propusnost za vodu, svjetlo i zrak, dok istovremeno zadržava neophodan zrak i spriječava nepotrebno isparavanje vode.

Polaže se preko biljaka na otvorenim poljima, odnosno  zatvorenim površinama, čime ubrzavaju njihov rast, štite ih od mraza, niskih temperatura i insekata.  Zemljište se ispod agrotekstila u toku dana zagrijava, a noću sporije hladi, što bitno smanjuje kolebanje  temperature.

Preko gredica se mogu postaviti lukovi od savitljivih grana, okviri od kočeva ili cijevi, drvene gajbice. Sve se može pokriti najlonom, folijama ili agrotekstilom.

Najlon se često koristi za pokrivanje, ali ispod njega dolazi do stvaranja i kondenzovanja vlage. Ne smije da se stavlja na biljke, jer na mjestu dodira dolazi do propadanja biljke.

Kad su u pitanju manje biljke u vrtu, može vam poslužiti agrotekstil i obična drvena kutija za voće. Odvojite donju od bočnih strana kutije za voće i napravite okvir koji ćete prekriti agrotekstilom. Tako ćete napraviti mini plastenik.

U svrhu zaštite biljaka od niskih temperatura i vjetra možete iskoristiti i kartonsku kutiju, tako što ćete biljku u sakiji postaviti u nju, ali tako da može da se otvori tokom dana kako bi biljka dobijala dnevnu svjetlost.

Takođe, mogu poslužiti i metalne kutije ili konzerve koje je potrebno isjeći sa obje strane i postaviti u zemlju oko korijena, na taj način ćete ga zaštititi od hladnoće.

Jutene trake služe za to da povežete grančice ili listove uz krošnju, a potom cijelo stablo omotate u jutene trake. Omatate ih i vežete u razmacima jakim koncem ili uzicom, dok dno krošnje štitite slamom ili steljom.

Papirnim kesama možete isjeći dno, a oko biljke postaviti 4 štapića kao držača i kesu postaviti preko. Pojedinačne biljke se mogu zaštiti i plastičnim flašama kojima ste odsjekli dno i stavili ih preko biljke.

Od koristi može biti i platno, samo mu obezbjedite neku potporu i ne zaboravite da ga ukonite u toku dana kako bi sunčeva svjetlost mogla doprijeti do biljke.

Zaštita polijevanjem

Ova metoda imaće efekat kod malih vrijednosti mraza. Prilikom hlađenja vodena para se kondenzuje i pada kao rosa na biljke. Ovaj sloj se ledi i štiti biljke. Zalijevanje treba ponavljati svakih 15 do 20 minuta.

Zaštita dimljenjem

U zaštiti od mraza može pomoći paljenje vatre na strani odakle duva vjetar – na taj način dim će biti nošen preko biljaka koje želimo zaštititi. Koristite vlažnu slamu, sijeno, drvo, lišće, krpe ili bilo šta što sporo gori i stvara gust dim.

Zaštita malčiranjem

Malčiranje je prekrivanje površine zemljišta rastresitim materijalom, malčem. Kao malč se može koristiti: slama, sijeno, lišće, papir, piljevina.

Zaštita od proljetnog mraza

Proljeće je često teže razdoblje od zime, jer se javljaju neuobičajeno topla razdoblja bez mrazova, u kojima biljke često ponovno počinju rasti i razvijati se, a mrazovi se još uvijek mogu pojaviti i oštetiti mladi i nezaštićeni rast. Isto se može reći i za suve i hladne proljetne vjetrove.

U razdoblju očvršćivanja, koje traje do nekoliko sedmica, biljke koje su prezimile u zatvorenom steći će potrebnu otpornost kako bi se prilagodile rastu na otvorenom. Važno je biti oprezan i osigurati biljkama zaštitu preko noći, kad je najveći rizik od naglog pada temperature ispod nule. Dobro je imati pri ruci vuneni materijal kako bi mogli zaštiti osjetljive vrste ako se predviđa hladnija noć.

Kako bi osigurali svim biljkama u vrtu prezimljavanje, nužno ih je zaštiti od svih nepovoljnih vremenskih uslova, bilo da se radi o mrazu, jakim vjetrovima ili vrlo niskim temperaturama koje nerijetko mogu naštetiti rastu i razvoju biljaka. Iako bi najbolje bilo biljke skloniti u neki zatvoreni prostor, postoje i oni kultivari u vrtu za koje premještanje nije opcija. Stoga razmislite o načinima koji su navedeni te odaberite najprigodniji, kako bi biljke preživjele do sljedeće sezone kada će se zaštita moći ukloniti bez straha.