Sve su češći

U slučaju GROMA krijte se u autu, krošnju drveta zaboravite!

07:28, 31.05.2019.
Izvor: RTS
Thumbnail
Da bi se odredilo tačno mjesto udara, potrebno je nekoliko senzora. Za zemlju veličine Srbije su dovoljna dva do tri senzora. Osim onih u Srbiji, imaju ih i okolne države. Ti senzori pripadaju evropskoj mreži „Euklid“ koja te podatke prikuplja i zahvaljujući tome, određivanje je dosta precizno.

Munje i gromovi se događaju svuda: u planinama, gradovima, selima, na vodenim površinama, i nema pravila gdje će se pojaviti. Prethodnih dana, najviše munja bilo je na teritoriji Čačka, a mjerenje elektromagnetnih pražnjenja je izuzetno važan činilac precizne vremenske prognoze. Nekada je taj posao rađen „ručno“, onda su gromove nad Srbijom bilježile dvije mašine, u Nišu i Beogradu.

Definicija munje iz školskih udžbenika glasi da je to pojava pražnjenja elektriciteta u oluji, njegova zvučna posljedica je grmljavina, a čitav fenomen naziva se grom.

Nekada su ljudi mjerili elektromagnetno pražnjenje, a danas to rade mašine. Elektromagnetski signal se prima pomoću određenih antena, a potom se upoređuje sa takozvanim, svjetskim vremenom. Onda se uz vrijeme kašnjenja tog signala, određuje tačna lokacija.

„Preciznost može biti veoma velika, tako da je greška nekoliko stotina metara maksimalno a može da bude nekoliko desetina metara“, rekao je profesor Jovan Cvetić sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.

„Postoje četiri vrste atmosferskih pražnjenja oblak – Zemlja. One munje koje obično vidimo su negativne munje, dakle idu od oblaka ka Zemlji. Granaju se prema Zemlji, imaju glavni kanal i imaju bočne grane. Pozitivne munje koje idu od Zemlje ka oblaku, sadrže samo jednu granu, glavni kanal i imaju nešto veće struje. Postoji još i pozitivno pražnjenje oblak – Zemlja i negativna Zemlja – oblak“ , objasnio je profesor Cvijetić, gostujući na RTS-u.

„Ono što mi vidimo kao svjetlosni efekat, i ono što je opasno, to su ta glavna pražnjenja, takozvani povratni udar. Povratni udari mogu da imaju više stotina kiloampera, to je rijetko, ali tu je nekoliko desetina kiloampera struje. Pošto su u našim područjima, u 80 odsto i više, karakteristična negativna pražnjenja, koja su jako opasna za ljude u okolini tačke udara, čak nekoliko stotina metara može biti kritično“, dodao je profesor.

Dr Cvetić navodi da je u gradu rizik neznatan, naročito u Beogradu, ali u seoskim sredinama ili razuđenim gradskim sredinama – opasnost je veća.

„Automobil u potpunosti štiti od udara, tako da, ako se desi da ste u nekom polju, u Vojvodini, možete se zaštititi tako što ćete ući u automobil. Najteža je zaštita kad nema zaklona. Onda bi bilo dobro da uđete u usjek ili u neki kanal ili nešto slično, tako da se što manje izlažete visinski, potencijalnom atmosferskom pražnjenju. Bilo kakvo sakrivanje ispod krošnji drveta nije preporučljivo jer je veća vjerovatnoća da će da udari u drvo. Samim tim, pošto se okolo javljaju bočne grane, može doći do pražnjenja kroz ljudski organizam i to je onda fatalno“, savjetuje profesor Cvetić.

Cvetić dodaje da usamljeno drvo predstavlja opasnost, dok na primjer u tim situacijama, nije toliko opasno biti u šumi, koja je visinski uglavnom homogena, što je dobra zaštita. Takođe, profesor podsjeća na način kojim se može utvrditi lokacija pražnjenja. 

„Odbrojite sekunde od trenutka bleska do trenutka kada čujete grom, i pošto je tri sekunde „ kilometar pređenog rastojanja, tako možete relativno odrediti mjesto pražnjenja“, rekao je dr Cvetić.

Kada je riječ o Srbiji, centralni dio zemlje je predio koji je najviše pogođen atmosferskim pražnjenjima. Inače, broj atmosferskih pražnjenja na globalnom nivou raste svake godine, što je u vezi sa klimatskim promjenama. Profesor Cvetić navodi da je jasno utvrđena korelacija porasta temperature sa brojem pražnjenja, pa ih zato možemo očekivati u sve većem broju u budućnosti.