Sjever Bocvane

Naučnici pronašli pravu kolijevku civilizacije?

08:59, 29.10.2019.
Izvor: klix.ba
Prostrano, drevno močvarno područje smješteno u sjevernoj Bocvani, koje je nekad vrvilo životom, a sada na njemu prevladava pustinja, možda predstavlja dom iz kojeg je poteklo svih 7,7 milijardi ljudi, pokazalo je istraživanje.

Studija, temeljena na mitohondrijskim DNK podacima više od 1.200 urođenika sa juga Afrike, dala je glavnu ulogu toj regiji, u ranoj istoriji čovječanstva prije 200.000 godina, prenosi Hina.

Jezero koje je tada bilo najveće afričko jezero iznjedrilo je močvarna područja, u kojima je naša vrsta živjela sljedećih 70.000 godina, sve dok klimatske promjene nisu pokrenule prve migracije.

Odavno je utvrđeno da je Homo sapiens porijeklom negdje iz Afrike, odakle se kasnije raselio po svijetu.

"No, ono što do ove studije nismo znali bilo je mjesto na kojem se nalazi ta domovina", rekla je genetičarka Vanesa Hejs sa Instituta za medicinska istraživanja Garvan i Univerziteta u Sidneju, koja je vodila studiju, objavljenu u časopisu "Nature".

Najstariji poznati fosili Homo sapiensa otkriveni su u Maroku i stariji su od 300.000 godina.

Nova studija sugeriše da rani pripadnici naše vrste kakvi su bili zastupljeni u Maroku možda nisu ostavili nijednog pretka koji živi danas, rekli su istraživači.

Klimatski fizičar sa Nacionalnog univerziteta Pusan u Južnoj Koreji Aksel Timerman, koji je takođe radio na studiji, kazao je da nema kontradikcije između rane lobanje nalik Homo sapiensu otkrivene u sjevernoj Africi koja možda potiče od mrtve loze i predloženog južnoafričkog porijekla Homo sapiensa koji je još živ.

Drevno jezero Makgadikgadi počelo je propadati prije otprilike 200.000 godina, stvorivši močvarno područje u kojem su živjeli ljudi lovci-sakupljači, rekli su istraživači.

Promjene u Zemljinoj osi i orbiti uzrokovale su klimatske, kišne i vegetacijske promjene, koje su pokrenule rane migracije te grupe ljudi, prvo prema sjeveroistoku prije 130.000 godina, a zatim prema jugozapadu prije 110.000 godina, kazao je Timerman.

Utvrdio je da njihova studija pruža prve kvantitativne dokaze da su astronomski pokrenute klimatske promjene u prošlosti uzrokovale migracije ljudi, što je omogućilo genetsku raznovrsnost te kulturni, etnički i jezički identitet.