Hrvatski istoričar: Film "Dara iz Jasenovca" je dobar i nije antihrvatski ni antikatolički

13:09, 25.02.2021.
Izvor: Srna
Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić smatra da je "Dara iz Jasenovca" dobar film i da nije nacionalistički, antikatolički niti antihrvatski, kako su to neki kritičari sugerisali.

U tekstu za portal Net.hr Klasić ističe da ovo ostvarenje "izaziva tjeskobu, strah i gnušanje, čime tek daje naslutiti svakodnevnu atmosferu boravka u ovom konclogoru na Savi".

- Siguran sam da će film samo one, od razuma i emocija lišene, nacionaliste i psihopate ostaviti ravnodušnim - navodi Klasić.

Hrvatski istoričar smatra da je produkcija filma na zavidnom nivou kao i gluma i ističe da, "prije svih, treba istaći maestralnu ulogu Biljane Čekić koja glumi djevojčicu Daru".

- Mogu li se filmu pronaći mane ili barem problematična mjesta? Naravno da mogu. Ali, kojem visokobudžetskom holivudskom blokbasteru, uključujući i neke "Oskarom" nagrađene filmove  ne mogu - pita Klasić.

On naglašava da su kritike koje su se mogle pročitati i u Hvatskoj "potpuno neutemeljene".

- Ako je srpski nacionalizam govoriti o najvećoj tragediji u istoriji srpskog naroda, bez izmišljanja događaja i manipulisanja brojem žrtava, onda je svako ko istražuje period Nezavisne Države Hrvatske, vođen načelima istorijske nauke, takođe "srpski nacionalista" - piše Klasić u svom osvrtu na film.

On napominje da u filmu, ne samo da se ne spominju brojke, nego neupućeni gledalac na osnovu prikazanog ne može steći utisak o razmjerima tragedije.

- Sam Ante Vrban, jedan od najzloglasnijih ustaških koljača, nakon rata je priznao gušenje otrovnim plinom više od šezdeset mališana. Ovoj, po svemu sudeći umanjenoj brojci, treba dodati i svu onu djecu koju su Vrban i njegovi pomagači poubijali na još svirepije načine - napominje Klasić.

On ocjenjuje da film nije ni antikatolički, iako je s tim u vezi napravljena možda najveća činjenična greška u filmu.

- Važnu ulogu u logorskom sistemu autori filma daju časnim sestrama kojih tamo u stvarnosti nije bilo. Naravno, bilo ih je u Jastrebarskom i Sisku, odnosno logorima u koje su djeca dovođena nakon što su oduzeta od majki u Jasenovcu i Staroj Gradišci - objašnjava Klasić.

On ističe da "nije antikatolicizam prikazati da je dio hrvatskog katoličkog klera aktivno podupirao ustaški pokret, nosio oružje i učestvovao u zločinima".

- U samom logoru Jasenovac nekoliko sveštenika isticalo se po okrutnosti - ističe Klasić u osvrtu na film.

Hrvatski istoričar napominje da film pogotovo nije antihrvatski, jer je više nego jasno dato do znanja da su krivci za zločine ustaše, a ne Hrvati.

- To će naravno svi oni koji podržavaju upotrebu pozdrava "Za dom spremni", koji ne vide ništa sporno u tome da ulice hrvatskih gradova nose imena po ustaškim ministrima, koji negiraju zločinački karakter i broj žrtava logora Jasenovac i koji nasilno oduzimanje srpske djece nazivaju "činom kršćanskog milosrđa", vjerovatno doživjeti kao antihrvatski čin - navodi Klasić.

Treba li "Daru iz Jasenovca" prikazati gledaocima u Hrvatskoj,pita Klasić i odgovara: "Apsolutno!"

Ipak, on sumnja da će se to na kraju desiti.

Jedan razlog je "neprimjeren način suočavanja s prošlošću očito još uvijek prevelikog broja onih koji odlučuju o hrvatskoj budućnosti".

Kao drugi nefilmski razlog zbog kog "Dara iz jasenovca" vjerovatno neće biti prikazana u Hrvatskoj Klasić navodi, kako ocjenjuje, izjave režisera Predraga Antonijevića i scenariste Nataše Drakulić i njihovo povezivanje Jasenovca sa "Olujom" i Kosovom.

Klasić smatra da ovaj film o Jasenovcu ne treba vezati uz neke druge priče i projekte, "jer se time omalovažava tragedije oko koje bi trebao postojati konsenzus bez obzira na državljanstvo i pripadnost naciji".

- "Dara iz Jasenovca" je film koji je trebalo snimiti i koji treba pogledati - zaključuje Hrvoje Klasić, autor dokumentarnog serijala o NDH, koji je HRT naručio, ali još uvijek nije prikazao.