Klimatske promjene

Neki hrvatski gradovi pod vodom: Kako će svijet izgledati 2050. ako temperatura bude rasla?

  • Izvor: Index.hr
  • 15.10.2021.17:24

Zemlja se sve brže zagrijava, što je rezultiralo istorijskom sušom, smrtonosnim poplavama i neobičnim otapanjem leda na Arktiku.

Zagrijavanje takođe uzrokuje stalni porast nivoa mora, za koji naučnici kažu da će se nastaviti još decenijama.

Nova studija "Climate Centrala", neprofitne istraživačke grupe, pokazuje da će otprilike 50 velikih obalnih gradova morati provesti dosad nezabilježene mjere prilagođavanja kako bi se spriječilo da uzdizanje mora proguta najnaseljenija područja, piše "CNN".

Analiza provedena u saradnji s istraživačima univerziteta "Princeton" i "Potsdamskog instituta" za istraživanje klimatskih uticaja u Njemačkoj rezultirala je zapanjujućim vizuelnim kontrastima između svijeta kakav danas poznajemo i naše podvodne budućnosti, ako se planeta prosječno zagrije tri stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa u 19. vijeku.

Koji su scenariji?

Klimatski naučnici saopštili su u avgustu da je svijet već oko 1.2 stepena topliji nego u predindustrijsko doba. Temperature bi trebalo da ostanu ispod povećanja od 1.5 stepeni, što je kritični prag kako bi se izbjegle najteže posljedice klimatske krize.

Statue Of Liberty National Monument, New York, New York, United States

Ali čak i u najoptimističnijem scenariju, pri kojem globalne emisije stakleničkih gasova danas počinju opadati i do 2050. godine padaju na nulu, globalna temperatura i dalje će dostići prag od 1.5 stepeni prije nego što počne padati.

U manje optimističnim scenarijima, gdje se emisije nastavljaju penjati i nakon 2050. godine, planeta bi mogla dostići povećanje od tri stepena već u šezdesetim ili sedamdesetim godinama 21. vijeka, a okeani će nastaviti rasti decenijama nakon toga prije nego što dostignu vrhunce.

"Današnje odluke odrediće naš put", rekao je Benjamin Štraus, glavni naučnik "Climate Centrala" i vodeći autor izvještaja.

Istraživači "Climate Centrala" koristili su globalne podatke o nadmorskoj visini i broju stanovnika za analizu dijelova svijeta koji će biti najugroženiji zbog porasta nivoa mora i koji su uglavnom koncentrisani u azijsko-pacifičkoj regiji.

Male ostrvske države u opasnosti su od gotovo potpunog gubitka zemljišta, kaže se u izvještaju, a osam od 10 područja najviše izloženih porastu nivoa mora nalazi se u Aziji.

Približno 600 miliona ljudi izloženo je poplavama prema scenariju zagrijavanja od tri stepena.

Najranjiviji Kina, Indija i Vijetnam

Prema analizi "Climate Centrala", Kina, Indija, Vijetnam i Indonezija nalaze se u prvih pet zemalja koje su najranjivije na dugoročno povećanje nivoa mora. Istraživači napominju da su to i zemlje koje su posljednjih godina povećale kapacitete za sagorijevanje ugljena.

U septembru je studija objavljena u časopisu "Nature" otkrila da bi gotovo 60 odsto preostale nafte i prirodnog gasa na planeti i 90 odsto rezervi ugljena trebalo ostati pod zemljom do 2050. godine da bi svijet imao veće šanse ograničiti globalno zagrijavanje na 1.5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa.

Većina regija u svijetu mora dostići najveću proizvodnju fosilnih goriva sada ili u sljedećoj deceniji kako bi se izbjegao kritični klimatski prag.

24sata

Na Generalnoj skupštini UN u septembru Kina je kao jedan od najvećih svjetskih emitera stakleničkih gasova dala veliko klimatsko obećanje - više neće graditi nove energetske projekte na ugalj u inostranstvu, označavajući promjenu politike u svojoj infrastrukturnoj inicijativi "Pojas i put", koja je već počela smanjivati svoje inicijative za ugalj.

Šta ako temperatura poraste za 3 stepena?

Ako Zemlja dostigne povećanje od tri stepena Celzijusa, "Climate Central" procjenjuje da će otprilike 43 miliona ljudi u Kini živjeti na području za koje se predviđa da će biti ispod nivoa plime do 2100. godine, a 200 miliona ljudi će živjeti u područjima kojima prijeti porast nivoa mora na duži rok.

Sa svakim djelićem stepena zagrijavanja posljedice klimatskih promjena se pogoršavaju. Čak i uz ograničavanje zagrijavanja na 1.5 stepeni, naučnici kažu da će ekstremne vremenske prilike koje je svijet doživio ovog ljeta postajati sve ozbiljnije i učestalije.

Iznad 1.5 stepeni, klimatski sistem mogao bi izgledati neprepoznatljivo. Prema izvještaju "Climate Centrala", otprilike 385 miliona ljudi trenutno živi na području koje će na kraju poplaviti plima, čak i ako se smanje emisije stakleničkih gasova.

Ako se zagrijavanje ograniči na 1.5 stepeni, porast nivoa mora uticao bi na kopno na kojem danas živi 510 miliona ljudi. Ako Zemlja dostigne zagrijavanje od tri stepena, linija plime mogla bi zahvatiti kopno na kojem živi više od 800 miliona ljudi, pokazalo je istraživanje.

"Potrebna je globalno nezabilježena odbrana"

Autori u izvještaju napominju da je ključno upozorenje u njihovoj procjeni nedostatak globalnih podataka o postojećoj obalnoj odbrani kao što su nasipi i morski bedemi, kako bi se u potpunosti projicirala izloženost rastućim morima. Bez obzira na to, pretpostavljaju da će zbog nedavnih poplava i olujnih udara gradovi vjerovatno obnoviti infrastrukturu kako bi izbjegli pogoršanje.

24sata

"Za više nivoe zagrijavanja biće potrebna globalno nezabilježena odbrana ili napuštanje brojnih velikih obalnih gradova širom svijeta, ali to bi se moglo bitno ograničiti snažnim poštovanjem Pariškog klimatskog sporazuma, posebno ograničenjem zagrijavanja na 1.5 stepeni", napisali su autori istraživanja.

Ali obalna infrastruktura košta. Bogate nacije poput Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije mogu priuštiti ove mjere, ali bi zemlje s niskim dohotkom mogle biti prepuštene same sebi. I dok su mnoge male ostrvske države okružene mangrovima i koralnim grebenima koji bi mogli zaštititi njihovu zemlju od porasta mora, zagrijavanje uzrokuje zakiseljavanje okeana i druge oblike uništavanja okoline koji prijete takvim odbrambenim mjerama.

Tokom prva dvije sedmice u novembru svjetski lideri će se okupiti na klimatskim razgovorima uz posredovanje UN u Glazgovu u Škotskoj.

Razgovaraće o daljnjem ograničavanju emisija stakleničkih gasova, kao i o finansiranju na koje će se razvijene zemlje obavezati kako bi pomogle u odmicanju od fosilnih goriva i prilagođavanju posljedicama klimatske krize.

Ako se ne preduzmu hrabre i brze akcije, ekstremni vremenski događaji i porast nivoa mora podstaknut klimatskim promjenama sve će više ispunjavati budućnost Zemlje.

Naučnici kažu da planeti ponestaje vremena da bi se izbjegli ovi najgori mogući scenariji.

Svjetski lideri imaju prolaznu priliku da svojim današnjim djelovanjem na klimatskim promjenama pomognu ili iznevjere budućnost čovječanstva. Ovo istraživanje i slike nastale iz njega ilustruju ogromne uloge u klimatskim pregovorima u Glazgovu", rekao je Štraus za "CNN", prenosi "Index.hr".

Na fotografijama i video snimcima koje je objavila pomenuta organizacija može se vidjeti da će klimatske promjene zahvatiti i neke od gradova u hrvatskom primorju. Prizori su zaista zastrašujući, jer bi gradovi poput Splita i Zadra mnogli da budu skoro potpuno potopljeni.