"Situacija s nestankom kukaca jako zabrinjava", rekao je Pedro Kardozo, biolog u Finskom prirodnjačkom muzeju i glavni autor studije objavljene u časopisu "Conservation Biology".

"A ono što mi znamo samo je vrh ledenog brijega", kazao je. 

Nestanak kukaca koji lete, gmižu, skakuću i hodaju po vodi mogao bi dovesti do masovnog izumiranja, šestog u posljednjih pola milijarde godina. 

Zadnje takvo dogodilo se prije 66 miliona godina kada su zbog udara golemog asteroida izumrli dinosauri i većina drugih oblika života. Ovaj put krivac je čovjek. 

"Ljudska aktivnost odgovorna je za pad broja gotovo svih vrsta insekata", naglašava Kardozo. Nestajanje i degradacija njihova staništa i onečišćenje, naročito insekticidima, glavni su uzroci. Usto, više od dvije hiljade vrsta insekata dio su ljudske prehrane, a i klimatske promjene uzimaju danak. 

Pad broja leptira, pčela, osa, muha, cvrčaka, vilinskih konjica i mrava ima puno dalekoseženije posljedice od njihova eventualnog nestanka. 

"Njihovim izumiranjem, gubimo mnogo više od vrsta", napominje Kardozo. "Mnoge vrste insekata vitalni su pružatelji usluga koje se ne mogu nadomjestiti", uključujući oprašivanje, razmjenu nutrijenata i sprečavanje zaraza. 

Te "usluge ekosistemu" godišnje vrijede 57 milijardi dolara samo u Sjedinjenim Državama, pokazalo je ranije istraživanje. 

Globalno, usjevi koji zahtijevaju oprašivanje imaju ekonomsku vrijednost između 235 i 577 milijardi dolara svake godine, podaci su UN-ova panela o bioraznolikosti (IPBES). O insektima zavisi preživljavanje brojnih životinjskih vrsta. 

Primjerice, oštar pad broja ptica u Evropi i Sjedinjenim Državama povezuje se s padom broja kukaca zbog upotrebe pesticida. Naučnici procjenjuju da na svijetu postoji 5,5 miliona vrsta insekata, no samo ih je petina identifikovana i imenovana. 

Pet do deset posto svih vrsta insekata izumrlo je otkako je industrijsko doba 'ubacilo u višu brzinu' prije dvjestotinjak godina.