Komić: "Resinfra" će unaprijediti stratešku saradnju u Dunavskoj regiji

14:58, 26.04.2018.
Thumbnail

Ministar nauke i tehnologije Republike Srpske Jasmin Komić poručio je da će projektom "Resinfra" biti unaprijeđena strateška saradnja koja se odnosi na istraživačku strukturu u Dunavskoj regiji.

"Ministarstvo nauke i tehnologije jeste jedina institucija iz BiH koja učestvuje u ovom projektu čija je ukupna vrijednost 2.154.989 evra, od čega će u Srpsku biti doznačeno oko 200.000 KM. Projekat traje od januara 2017. godine do juna 2019. godine, a finansira ga EU", rekao je Komić povodom radionice koja se organizuje u okviru projekta u Banjaluci.

Ministar je pojasnio da je svrha tog projekta doprinijeti kvalitetnijoj procjeni ulaganja u istraživačku infrastrukturu i njenoj regionalnoj upotrebi, te podržati povezivanje postojeće i planirane istraživačke infrastrukture sa privredom i javnom administracijom.

On je u izjavi novinarima pojasnio da naučnoistraživačka infrastruktura predstavlja zajednički naziv za objekte, resurse i usluge, koju naučnoistraživačka zajednica koristi za sprovođenje istraživanja i podsticanje inovacija i obuhvata važnu naučnoistraživačku opremu ili set instrumenata, kolekcije, arhive naučnih podataka, elektronske infrastrukture, kao što su sistemi sa bazama podataka i računarski sistemi, i komunikacijske mreže.

Ministar je dodao da u radionici učestvuje 30 učesnika iz Austrije, Italije, Mađarske, Rumunije, Bugarske, Češke, Slovačke, SAD, Slovenije, Hrvatske, Srbije i BiH.

Prodekan za naučnoistraživački rad na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Gordana Gardašević smatra da istraživanje i istraživačka infrastruktura ne znači mnogo ako će ostati unutar akademskih institucija.

Ona dodaje da je važno da se nađe način da se uspostavi dijalog između industrije, akademije i svih onih koji odlučuju, a za benefite civilnog društva, da mladi ne odlaze i da se otvore nova radna mjesta.

"Nauka i istraživanje ne samo za sebe, već za korist cijelog društva", naglasila je Gardaševićeva.

Ona je pojasnila da u Srpskoj više toliki problem ne predstavlja nedostatak istraživačke infrastrukture, odnosno hardvera, već nedostatak ljudskog potencijala.

"Moramo zadržati ljude, a to možemo samo ako im omogućimo da rade sa prestižnom tehnologijom", navela je Gardaševićeva i kao dobar primjer navela Novi Sad koji ima preko stotinu start ap kompanija i brojne istraživačke centre koji rade pri fakultetima.

Ona smatra da i Banjaluka treba slijediti taj primjer, navodeći da Elektrotehnički fakultet već radi na projektima "pametan grad", jer žele da ovaj grad do 2022. godine stekne tu titulu.

Koordinator projekta ispred Centra za socijalne inovacije iz Beča Feliks Gajdušek rekao je da se kroz ovaj projekat pokušava identifikovati istraživačka infrastruktura u Dunavskoj regiji, koja može poslužiti istraživačima i istraživačkim organizacijama da kvalitetnije sarađuju.

"Naučnoistraživačka infrastruktura je važna da bi se održala konkurentnost naših zemalja u kontekstu cijele Evrope", poručio je Gajdušek.

(Srna)