Zvuci truba su danas odjekivali u dvorištu Mesuda Mujkića. Dok u kafani "Romsko srce" zajedno sa suprugom priprema sve za proslavu Đurđevdana - neizostavni trubači kratko prekidaju postavljanje stolova. Za Đurđevdan su, kažu, muzika i veselje uvijek dobrodošli. Uz trubače i punu trpezu, dočekaće goste. Oni stižu tek predveče, pa će lumpovati do kasno u noć.
"Mi smo ustali oko pet sati ujutru, išli smo na Vrbas, išli smo se okupati, došli ovdje i kitili kuće malo. To su naši običaji. Prije je Roma bilo mnogo, sada nas ima jedno 15 familija. Očekujem jedno 60 ljudi da će doći kod mene", govori Mesud Mujkić, predsjednik Udruženja Roma "Romsko srce".
Na drugom kraju naselja, sasvim druga realnost. Ispred barake u kojoj živi, u majici ATV-a, zatičemo Bajru Šestića kako ručno vrti prase na ražnju dok čeka goste. Doći će ih samo malo jer su, kaže, skoro svi napustili ovo nekad prepuno romsko naselje.
"Nekad bilo bolje, sad je malo gore, slabije. Nema se para, nema se šta. Kupim malo željeza, otpad stari, malo prodam i tako. Mi ovako u porodici, malo sješćemo, malo pojesti, popiti malo i to je to", kaže Bajro Šestić.
Za Srbe je ovo jedna od najvećih krsnih slava, ali za Rome - najveći praznik uopšte. Idriz Mujkić se prisjeća kada su ulice vrvjele od djece i zvonile od muzike. Tih dana, priča Idriz, pola Banjaluke je znalo doći na Veseli Brijeg da zajedno sa njima slavi.
"Narod je iz jedne kuće u drugu ulazio, stalno su šetali, djeca, starije osobe, od jedne kuće do druge. Jedni druge posjećivali, muzika je derala na sve strane... To je bilo ogromno prijateljstvo", prisjeća se Idriz Mujkić.
Mnoge na Veselom Brijegu je pritisla neimaština, ali to, kažu, nije razlog da više ne slave njima najdraži "Ederlezi". Svjesni su da, ako nestanu običaji - nestaće i narod.
Romi su u prošlosti za Đurđevdan prekidali zimovanje, pa ponovo kretali čergama na svoj put bez kraja. Čergi i nomadskog života više odavno nema, a i Roma je sve manje. U najpoznatijem banjalučkom romskom naselju, osim primjera sa početka naše priče, nema više đurđevdanske pjesme i slavlja na ulicama, kao nekada.
