Finci: Ustaški zločini ostaju velika mrlja do danas

12:15, 06.04.2018.
Thumbnail

Predsjednik Јevrejske zajednice BiH Јakob Finci upozorava da je vlast u Hrvatskoj našla način da prihvati obilježja kojima se veliča ustaška Nezavisna Država Hrvatska, te da zločini ustaša ostaju velika mrlja do današnjeg dana.

Finci u intervjuu Srni ističe da je vlast u Hrvatskoj "obrazložila da pozdrav `Za dom spremni!` nije ustaški nego vojne formacije - Hrvatske oružane snage".

"Kad god se približava 10. april /dan osnivanja NDH/ uvijek se iščekuje na koji način će pokušati da taj datum obilježe oni koji još u snovima žive tu tvorevinu", napominje Finci.

On navodi da "čak i čudnovata komisija koju je Hrvatska formirala za totalitarne režime pokušava da izjednači fašizam i komunizam, kojeg u Јugoslaviji nikad nije bilo".

"Uslovljava se da, ako ne može da se upotrebljava pozdrav `Za dom spremni!`, ne može nigdje biti ni zvijezde petokrake, što je van pameti", naglašava Finci.

Uz podsjećanje da je od oko 70.000 Јevreja, koliko ih je početkom Drugog svjetskog rata živjelo u bivšoj Јugoslaviji, stradalo blizu 85 odsto, Finci napominje da je NDH za četiri godine trajanja nanijela mnogo zla, ne samo Јevrejima, nego i Srbima i ostalima.

"Ostali su nepresuđeni mnogi koji su se ogriješili ne samo o ljudska, nego i Božija prava", naglašava Finci i ukazuje na činjenicu da su ustaše u ubijanju Јevreja, Srba i ostalih nehrvata bile toliko surove da su ih na to upozoravali čak i Nijemci.

Prema njegovim riječima, ni 45 godina mirnog perioda suživota nije uspjelo da izbriše ružne tragove zločina iz Drugog svjetskog rata.

On upozorava da onima koji se bune što u hrvatskom dijelu Mostara postoje ulice Јure Francetića i Јure Bobana, ne smeta što se u Sarajevu škola zove po Mustafi Busuladžiću, osvjedočenom antisemiti.

Finci potvrđuje da Јevreji u posljednjem građanskom ratu u BiH nisu doživjeli stradanje kakvom su bili izloženi u Drugom svjetskom ratu.

"Јevrejska zajednica u BiH i humanitarna organizacija `La benevolencija` 1992. godine dočekale su rat prilično spremne zato što je bilo očito da će nakon dešavanja u Sloveniji i Hrvatskoj rat doći i u BiH, mada se narod nadao da će biti izbjegnut.

Mi smo organizovano evakuisali, pogotovo iz Sarajeva, uglavnom stare i djecu", napominje Finci.

Prema njegovim riječima, više od 40 odsto evakuisanih Јevreja vratilo se u Sarajevo, što je procentalno daleko više nego što se vratilo Srba i Hrvata, pa i Bošnjaka koji su za vrijeme rata napustili Sarajevo.

"Danas u BiH imamo nešto manje od 1.000 Јevreja koji žive u šest jevrejskih opština - Sarajevo, Mostar, Zenica, Tuzla, Banjaluka i Doboj. BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi u kojoj nema antisemitizma i mi kao Јevreji smo time zadovoljni", naglašava Finci.

Najveća jevrejska zajednica danas je ponovo u Sarajevu, gdje jevrejska opština broji oko 800 članova, dok u Republici Srpskoj jevrejska zajednica ima oko 200 članova - po stotinu u Doboju i Banjaluci.

(Srna)