"El Čapo" izručen SAD-u

08:06, 20.01.2017.
Thumbnail

Meksički narko-bos Hoakin "El Čapo" Guzman je izručen Sjedinjenim Državama.

Carstvo "El Čapa" Guzmana procjenjeno je na milijardu dolara. Priznao je da je naredio između dvije i tri hiljade ubistav. Na njegovom platnom spisku bilaa je čitava armija policajaca, vojnika i političara. Suđenje u Njujorku. Meksički poklon Trampu, ocjenjuju mediji.

Najmoćniji svetski trgovac drogom, uz Pabla Eskobara, Hoakin "El Čapo" Guzman izručen je Americi iz Meksika, čime je okončana višedecenijska potjera SAD za čovjekom koji se smatra odgovornim za hiljade ubistava i milijarde dolara vrijednom trgovinom kokaina, heroina i marihuane.

Meksičke sudije prvo su odbacile žalbu odbrane na ekstradiciju SAD, a ministarstvo pravde te države, ubrzo zatim, saopštilo je da je Guzman izručen Amerikancima.

Sudiće mu se u federalnom sudu u Njujorku, jer taj sud ima popriličnu listu vođenja kompleksnih slučajeva.

Francuska agencija AFP navodi da je do izručenja došlo dva dana uoči sastanka meksičkih ministara spoljnih poslova i ekonomije sa najbližim saradnicima Donalda Trampa. Istovremeno, ova operacija izvedena posljednjeg dana mandata Baraka Omabe, pa se akcija smatra vještim diplomatskim potezom.

Lider klana Sinaloa, moćne kriminalne organizacije, prethodno je u dva navrata spektakularno bježao iz najčuvanijih meksičkih zatvora, pa je ekstradicija Americi do posljednjeg trenutka bila najstrožije čuvana tajna.

"El Čapo", ili "Kratki" - nadimak koji je dobio zbog niskog rasta, odrastao je u siromašnoj porodici u Sinaloi, prije nego što je uz pomoć rođaka i braće počeo da uzgaja marihuanu za lokalni klan.

U meksičkim dosijeima se navodi da je Hoakin Guzman brzo napredovao u poslu šverca marihuane, pa je poslije svega desetak godina zavladao klanom u Sinaloi, koji je kontrolisao dobar dio šverca droge, mahom marihuane, preko američke granice.

Kapital koji je prikupio tom trgovinom, poslije smrti Pabla Eskobara, usmijerio je na trgovinu kokainom, pa je već poslije svega nekoliko godina uspostavio gotovo potpuni monopol u švercu kokainom, vrijednosti od nekoliko stotina miliona dolara godišnje.

Vremenom, prihodi od droge su rasli, kao i "El Čapove" ambicije, pa je u krvavim obračunima sa rivalskim kartelima dobio kontrolu nad većim dijelom meksičko-američke granice.

Bio je prvi kriminalac koga je američki magazin Forbs uvrstio na listu najbogatijih ljudi svijeta.

Rivaksi kartel iz Huareza je za ubistvo njegovog sina, Eduarda angažovao čak 40 plaćenih ubica, čime je počeo otvoreni rat između te dvije bande.

Hapšen je dva puta, ali je u oba naavrata uspijevao da pomoću novca i ucjena, pobjegne iz zatvora.

Meksičkim vlastima je priznao da je naredio između dvije i tri hiljade ubistava.

Posljednji put, iz jednog od najstrože čuvanih kazamata u Meksiku pobjegao je pošto su njegovi saradnici iskopali kilometar i po dugačak tunel, postavili šine i posebno modifikovaanim motociklom izvukli Guzmana iz zatvora.

Istražitelji su tvrdili da su čuvarima isplaćnjni milioni dolara kako bi u vrijeme bijega gledali u pogrešnom pravcu, ali meksički specijalci navode da nisu imaali ni izbora, jer bi im Guzmanovi ljudi, u slučaaju da odbiju ponudu, iskasapili porodice.

Neposredno poslije eksradicije, meksički mediji pišu da će na čelu kartela Guzmana najverovatnije nasljediti njegov najbliži saradnik Ismail "El Majo" Zambada, pošto dvojica "El Čapovih" sinova, navodno, nisu pokazali pretjerani talenat za vođenje ovakve orgaanizacije.