Dojenje do navršenih godinu dana djeteta, a i duže, preporučuje se zbog brojnih zdravstvenih prednosti, kako za majku, tako i za bebu. Odojče koje isključivo sisa do šest mjeseci tako na najbolji način gradi imunitet, istakli su ljekari povodom Svjetske nedelje dojenja, koja se u cijelom svijetu obeležava u prvoj nedelji avgusta.

Naročito je važan prvi podoj, koji po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije treba da se dogodi najkasnije sat poslije rođenja. Tada bebe prvim mlijekom, kolostrumom, koje je bogato imunoglobulinom A, dobijaju "prvu vakcinu".

"Majčino mlijeko je najkompletnija i najbezbjednija, kao i najpraktičnija hrana za bebu", tvrdi profesor dr Nedeljko Radlović, sa Univerzitetske dječje klinike u Tiršovoj.

Ono, takođe, štiti odojče od infekcija crevnih i disajnih puteva kao i od alergijskih manifestacija. Majčino mlijeko je maksimalno prilagođeno i potrebama i mogućnostima odojčeta.

Preporuke Američke akademije za pedijatriju je da beba sisa najmanje do kraja prve godine, a Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do kraja druge godine, pa i poslije toga.

Dokazano je da djeca koja su dojena imaju manji rizik od oboljenja poput dijabetesa, ili gojaznosti koja postaje sve veći problem. Takođe, istraživanja su pokazala da isključivo dojena djeca manje pate od upale uha, mučnine, dijareje, infekcija urinarnog trakta, pa i nekih tipova meningitisa.

Djeca mlađa od godinu dana koja su isključivo dojena barem četiri mjeseca, u mnogo manjoj mjeri su trpela komplikacije bolesti poput kašlja, bronhiolitisa, upale pluća, nego njihovi vršnjaci koji se hrane adaptiranom formulom. Osim važnih imunoloških činilaca u majčinom mlijeku, koji sprječavaju infekcije i alergijske manifestacije, važni su i enzimi, fermenti koji vare masti i polisaharide. Oni su prisutni samo u majčinom mlijeku, a njihovo prisustvo je izuzetno dragocjeno u prve dvije godine zbog nezrelosti dječjeg pankreasa.