Poslednjih nedelja, priča o samoubistvima je u centru pažnje i sada više nego ikada vidimo efekte neliječene ili pogrešno liječene depresije. Dvoje od troje ljudi, koji su oduzeli sebi život, patili su od teške depresije, piše HuffPost.
Predstavljamo vam mitove i zablude o depresiji koji nas sprečavaju da razumijemo ovu bolest.
Depresija i tuga su ista stvar
Iako je osećaj tuge često simptom depresije, nije sinonim za depresiju. Tuga može biti prolazna i ona nastaje taloženjem loših životnih iskustava i jakih sjećanja, ali dolazi i odlazi – nije konstantna.
Depresija, sa druge strane, je hronično stanje. Duboka tuga koju osjećaju depresivni ljudi, ne nestaje tek tako. Depresivni ljudi mogu se osjećati prazno, apatično, anksiozno i napeto što im znatno otežava život i osjećaju konstatnu bol.
Depresija je znak mentalne slabosti
Stigma je glavni razlog zašto toliko mnogo ljudi bira da pati u tišini, umjesto da potraži pomoć. Međutim, depresiju ne možete izabrati ili prigrliti. U pitanju je kompleksni mentalni poremećaj koji utiče na osobu biološki, psihološki i socijalno i ne diskriminiše.
Depresiju uvijek uzrokuju traumatični događaji
I dok određene situacije mogu i često jesu okidač za depresivne epizode, sami događaji ne mogu biti razlog za depresiju.
Gubitak voljene osobe, razvod ili neko neprijatno životno iskustvo bi učinili bilo koga tužnim, usamljenim i praznim duže vrijeme. Ipak, ljudi koji su istinski depresivni imaju ove simtome duže od dvije nedelje.
Depresija nije prava bolest
Simptomi mogu biti teški za prepoznavanje i često su različiti, depresija je ozbiljno medicinsko stanje. Mejo klinika tvrd da ljudi sa depresijom imaju fizički različit mozak i neurotransmitere i hormonski disbalans koji definiše njihovo stanje. Depresija pogađa osobu na svim nivoima, od raspoloženja do fizičkog izgleda.
Sve je to u njihovoj glavi
Emotivni simptomi su često glavne karakteristike koje se povezuju sa depresijom, ali tu nije kraj. Mnogo ljudi sa depresijom bori se sa ozbiljnim tjelesnim oboljenjima. Nacionalni institut za mentalno zdravlje kaže da se depresija može manifestovati i kroz nesanicu, neobične promjene apetita, hronične bolove u mišićima i bolove u grudima. Promovišući ideju da je depresija samo mentalna bolest, zanemarujemo fizičke manifestacije bolesti.
Pravi muškarci ne padaju u depresiju
Samo zato što je kod žena dva puta češća, to ne znači da od depresije ne pate i muškarci. Sredovječni muškarci su prošle godine dva puta češće oduzimali sebi život, a većina samoubistava je povezana sa depresijom. Muščarci teže priznaju depresiju od žena plašeći se da ih neko ne vidi kao manje stabilne i jake.
Ako su vam roditelji bili depresivni, bićete i vi
Iako genetska predispozicija može povećati šanse za depresiju, rizik je relativno mali – od 10 do 15%.
Stariji istraživači sugerišu da je depresija ranije bila mnogo više nasledna ali nove studije pokazuju da ta tvrdnja nije potkrepljena naučno. Ljudi s porodičnom anamnezom u kojoj ima depresije mogu biti svjesniji simptoma ali svako ko osjeti simptome ove bolesti treba da se javi ljekaru.
Ukoliko imate depresiju, sve što vam je potrebno su antidepresivi
S obzirom na to da se depresija manifestuje drugačije kod svake osobe, ovo nije bolest koja lako dozviljava ljudima da popiju pilulu i sutra se osjete bolje. Antidepresivi su standardni tretman koji propisuju ljekari ali nisu jedina opcija. Mnogi ljudi koji pate od depresije odlučuju se za psihoterapiju ili kombinaciju metoda. Većina ljekara misli da je kombinovanje psihoterapije i antidepresiva nešto što daje najbolje rezultate. Oni koji se odluče za ljekove, dobrobiti neće osetiti prvih šest nedelja dok se tijelo ne navikne.
Ljekovi će vam biti potrebni cijelog života
Sve zavisi od simptoma koje pokazujete – kod nekih se ljekovi koriste kratko dok se simptomi ne povuku, drugi ih piju cijeli život, dok se treći odluče na liječenje bez ljekova. Nekoliko vrsta psihoterapije nude vrlo efikasne tretmane, koji kod 40% ljudi bolje djeluju od ljekova.
