Nadnica za strah – tako Ranko Marić, deminer sa 17-godišnjim iskustvom, zove svoju platu. Objašnjava da mu je posao izuzetno opasan ali i jako naporan. Fizički i psihički. Skoro svakodnevno glava je u torbi. Ali pomoći mora. Jer mina, još, ima.

"Stanovništvo se, manje više, već naviklo živjeti sa minama. Povremeno dođe i do incidenata gdje bude aktiviranja ali to je, kad je civilno stanovništvo u pitanju, sve rjeđe i rjeđe", rekao je deminer Ranko Marić.

Najviše zahavljujući deminerima. Rizikuju vlastiti život da bi spasili tuđe.

"Mislim da se radi o jednom od najtežih poslova, da tako kažem, među tri najopasnija posla. Možda i najopasniji posao koji neko može da radi u RS", rekao je Stevo Perišić, predsjednik Sindikata RUCZ.

I ne samo u Srpskoj. Na Međunarodni dan borbe protiv mina, poruke o tome koliko je ovaj posao opasan, stižu iz cijelog svijeta. Na domaćem terenu, itekako, ima šta da se radi. Čak 540 hiljada stanovnika u BiH još je ugroženo od mina ili ima neki dodir sa minskim poljima. Iako je potpisana i konvencija da se sve razminira do 2019., taj rok moraće da se produži.

"Svi parametri sada koji govore to je, ipak, 2024. godina", izjavio je Saša Obradović, vd direktora Centra za uklanjanje mina u BiH.

Prošle godine od mina je stradao jedan civil, ove dva deminera a dvojica su povrijeđena. Pomoć, godinama, stiže iz Norveške. Ta zemlja je, preko svoje humanitarne organizacije, u protkle dvije decenije, donirala 80 miliona maraka za podršku procesu deminiranja. I kažu – spori ste.

"Mislim da to zavisi od političara da oni treba da donesu odluku da se ovaj proces ubrza", rekao je VibekeLlilo, ambasador Norveške u BiH.

Minama najugroženija područja su Posavina, Velika Kladuša, Nacionalni park oko Bihaća i linije entitetskih razgraničenja. Od završetka rata, u BiH je, od mina, poginulo 49 ljudi.

Pogledajte prilog iz Centralnih ATV vijesti