Čestice zagađenog vazduha mogle bi da povećaju rizik za gojaznost, pokazala su istraživanja. Treba li to da nas brine?

Ova ideja zvuči veoma smiješno, iako neke diskutabilne studije pokazuju da je ipak moguće. Naime, dvoje ljudi mogu da jedu iste namirnice, da podjednako vježbaju, ali nakon nekoliko godina, jedan od njih će imati veću težinu i razviti nepravilan metabolizam - zahvaljujući atmosferi u kojoj boravi.

Prema ovom istraživanju, saobraćajna isparenja i dim cigarete su glavni problemi jer svojim česticama mogu izazvati upale i remetiti sposobnost sagorijevanja u organizmu. Dok su kratkoročni efekti minimalni, tokom života ovi faktori mogu biti dovoljni da doprinesu ozbiljnim bolestima, jer, kako ističe Hog Čen, istraživač Instituta za javno zdravlje u Ontariju, apsorpcija zagađenog vazduha ne šteti samo disajnim organima.

Ipak, moramo se zapitati koliko su značajni dokazi koje pružaju ove studije i da li bi ovo trebalo da nas brine?

Prvi korak u ispitivanju podrazumijevao je analizu laboratorijskih miševa koji su pokazali neke znake koji bi mogli da ukažu na to da zagađenje vazduha ne utiče samo na pluća. Istraživač Univerziteta u Ohaju Kinghua Sat je bio zainteresovan za to zašto su stanovnici gradova izloženi većem riziku od bolesti srca od onih koji žive na selu. Jedan od faktora može biti i način života: u većini gradova postoji veliki broj lanaca tzv. brze hrane, pa nezdrava ishrana povećava rizik za gojaznost i sklonost srčanim oboljenjima.

Međutim, ovaj istraživač se upitao postoji li još faktora? Kako bi saznao više o tome, on je analizirao miševe i nakon 10 nedjelja, efekti su zaista bili vidljivi. Miševi koji su bili izloženi zagađenju vazduha su pokazivali veći nivo masti u tijelu, kako na stomaku, tako i na unutrašnjim organima. Ono što je zaista zapanjujuće jeste činjenica da su postali manje osjetljivi na insulin, hormon koji šalje ćelijama signal da je vrijeme da pretvore šećer iz krvi u energiju, što je prvi korak ka dijabetesu.

Još uvijek je nerazjašnjeno kako dolazi do ovoga, ali i neki kasniji ekperimenti pokazuju da zagađenje vazduha izaziva niz reakcija u organizmu.

Istraživanja sprovedena širom svijeta ukazuju na to da bi i ljudi mogli da imaju slične posljedice. Čen je pregledao medicinsku dokumentaciju 62 hiljade ljudi u Ontariju, koja se odnosi na period od 14 godina. Otkrio je da je rizik od nastanka dijabetesa porastao za oko 11 odsto za svakih 10 mikrograma sitnih čestica u kubnom metru vazduha, što je zabrinjavajuća činjenica budući da zagađenje u nekim azijskim gradovima može da dostigne i do 500 mikrograma po kubnom metru vazduha.

Istraživanja koja su sprovedena u Švajcarskoj ukazuju na slične znake povećanja otpornosti na insulin, hipertenziju i obim struka kod četiri hiljade ljudi koji žive u zagađenim oblastima.

Naučnike posebno brine efekat koji zagađeni vazduh može imati na mlade, posebno što izlaganje majki zagađenju može uticati i na metabolizam beba. Jedno istraživanje Univerziteta "Kolumbija" pokazuje da djeca čije su majke u trudnoći bile izložene zagađenom vazduhu imaju 2,3 puta veću vjerovatnoću da obole od gojaznosti.

Uprkos ovim nalazima treba biti oprezan i ne uzimati podatke zdravo za gotovo. "Oni mogu samo predstavljati vezu između izloženosti i ishoda, ali ne dokazuju da jedan faktor utiče na drugi", kaže Ebi Flajš s Medicinske škole Univerziteta "Harvard".

Srećom, nekoliko istraživačkih timova je u potrazi za dokazima koji bi popunili praznine ovih studija.

Da li i koliko bi trebalo da budemo zabrinuti ukoliko se dokaže da zaista postoji veza između zagađenosti vazduha i gojaznosti? Naučnici naglašavaju da je kratkoročni rizik kod pojedinaca veoma mali i da ovaj faktor ne treba koristiti kao izgovor za gojaznost bez obzira na druge aspekte života. Ipak, s obzirom na brojnost ljudi koji žive u izuzetno zagađenim gradovima, broj gojaznih ljudi mogao bi biti veoma visok.

Rješenje ovog problema je jednostavno, ali teško primjenljivo. Naime, potrebno je ograničiti zagađenje koje stvara saobraćaj kroz promociju električnih i hibridnih vozila. Takođe, jedno od rješenja je promjena urbanističkih planova kako bi se smanjila izloženost pješaka i biciklista zagađenju, kao i korišćenje aparata za prečišćavanje vazduha u školama, kancelarijama i domovima.