Da li nam prijete asteroidi?

  • 03.02.2015. 08:55

Asteroid 2004 BL86, prečnika nekoliko stotina metara, preletjeo je prije nekoliko dana preko nas, na bezbjednoj udaljenosti od Zemlje, i negirao najave proroka o propasti svijeta, koji prije svakog sličnog događaja šire paniku.

Ipak, čovječanstvo mora da živi s rizikom od mogućih udara manjeg nebeskog kamenja, koje s mnoštvom meteorske prašine svakodnevno padaju s neba. A da li je realan strah ljudi od udara većih svemirskih tijela?

Bojan Novaković, docent Katedre za astronomiju beogradskog Matematičkog fakulteta, kaže da je trenutno poznato više od 850 asteroida, prečnika većeg od jednog kilometra. Veoma je malo objekata koji su globalna prijetnja Zemlji, naglašava Novaković u razgovoru za "Politiku", i dodaje da je trenutno u okolini naše planete više od 15.000 vasionskih objekata, prečnika između 100 i 300 metara, a poznate su putanje svega 2.000 njih.

"Ako pretpostavimo da objekti veći od 50 metara mogu da nanesu ozbiljnu štetu, možemo reći da nam nekoliko desetina hiljada objekata predstavlja potencijalnu prijetnju", kaže sagovornik "Politike".

Novaković naglašava da nema razloga za brigu jer većina tih objekata ne predstavlja prijetnju Zemlji u budućnosti, a udari većih asteroida su rijetki. Na primjer, navodi da stenoviti nebeski komadi, veći od 50 metara, udaraju u Zemlju jednom u 1.000 godina.

Međunarodne organizacije, poput "Nebeskih čuvara", svakodnevno prate veće asteroide, potencijalne "napadače".

"Lista potencijalno opasnih asteroida formira se na osnovu procene verovatnoće sudara s našom planetom, kao i na osnovu njihove veličine. Postoji nekoliko svetskih centara koji redovno prate situaciju i objavljuju liste tih asteroida", objašnjava Novaković.

Jedan od njih je američka svemirska agencija NASA, dok se najpoznatiji evropski servis tog tipa nalazi u Univerzitetu u Pizi. Na listama se obično nalazi po nekoliko stotina potencijalno opasnih objekata, a njihov broj mijenja se iz dana u dan. Stvarna mogućnost da se neki od tih asteroida sudari sa Zemljom prilično je mala. Ali, i pored male mogućnosti da nas neki veći asteroid udari, neophodan je stalan nadzor.

Upozorenje za svijet bio je prošlogodišnji pad meteora koji je eksplodirao iznad Čeljabinska u Rusiji, povredio 1.000 ljudi i naneo velike materijalne štete gradu. A kako se zaštititi od sličnih tijela?

"Neophodno je uočiti opasne asteroide i razviti metode i tehnologiju za njihovo skretanje s kursa. Upravo događaj iz Čeljabinska pokazuje da i manji objekti mogu da predstavljaju opasnost i da pričine štetu. Zato bi valjalo obratiti pažnju i na one sitnije".

Novaković ističe da se poslednjih godina napredovalo u razvoju metoda i tehnologije zaštite, ali da se još ne može reći da smo bezbjedni.

"Nijedan način zaštite nije testiran u realnim uslovima, pa ne znamo kakav bi rezultat dao u praksi. Stoga je cilj misije "Don Kihot" Evropske svemirske agencije da se u realnim uslovima testira jedna mogućnost za skretanje asteroida.

Najopasniji su asteroidi koji nisu uočeni, a iznenada bi mogli da se usmjere ka Zemlji. Ima li odbrane od takvih napadača?

"Prvi uslov za odbranu jeste pravovremeno otkrivanje tih asteroida, bar nekoliko godina ranije. Samo u tom slučaju imali bismo dovoljno vremena da reagujemo. Nema, nažalost, načina da se zaštitimo od objekata za koje ne znamo ni da postoje. Srećom, objekti koji bi mogli da nas iznenade relativno su malih dimenzija".

Za sada smo bezbjedni, a najpesimističniji scenariji, poput onih u holivudskim filmovima "Veliki udar" ili "Armagedon", vidljivi su samo na velikom platnu.

Još jedan sasvim nepredvidiv asteroid prijeti našoj planeti. Riječ je o asteroidu Apofis, prečnika oko 400 metara, što znači da se ubraja u opasne po Zemlju. Na inicijativu Ujedinjenih nacija, svjetske svemirske agencije trebalo bi da organizuju misiju u svemiru koja bi morala da skrene s putanje asteroid koji bi, prema nekih procjenama, 13. aprila 2036. mogao da udari u Zemlju. Astronomi su izračunali da su šanse da se to desi jedan prema 45.000. Kada bi se ostvarila procjena naučnika i kada bi ovo svemirsko tijelo palo na našu planetu, izazvalo bi katastrofu regionalnih razmjera, zavisno od toga gdje bi se srušilo, saznajemo od dr Zorana Kneževića, direktora Astronomske opservatorije Beograd. On navodi da je Apofis opasan iz više razloga, naročito zbog toga što ima tendenciju da se često približava našoj planeti. Tako je prije nekoliko godina preletjeo Zemlju na veoma maloj udaljenosti. Opet će nam biti blizu 2029, na rastojanju od 30.000 kilometara. Zavisno od toga da li će tada precizno proći kroz proračunato rastojanje, asteroid bi 2036. mogao da se nađe na kursu sa Zemljom. Knežević ističe da je u ovom trenutku teško sa sigurnošću izračunati detaljne putanje tako netipičnog asteroida.

  • 12:00 Телетрговина

    Телетрговина

  • 12:15 Бизнис клуб (Р)

    Бизнис клуб (Р)

  • 12:40 Телетрговина

    Телетрговина

  • 12:55 Емисија: Имате ријеч са Милијаном Кос (Р)

    Емисија: Имате ријеч са Милијаном Кос (Р)

  • 13:55 Вијести

    Први преглед најважнијих вијести из земље, региона и свијета сваки радни дан.

  • 14:00 Телетрговина

    Телетрговина