Iako se vjeruje da je integralni hljeb bolji od bijelog, studija objavljena u časopisu „Cell Metabolism“ pokazala je da to zapravo zavisi od bakterija u vašem stomaku.

„Jedan od razloga zbog kojih smo se fokusirali na hljeb je taj što je riječ o jednoj od namirnica koje se najviše konzumiraju širom svijeta“, izjavio je autor studije Eren Elinav.

“Riječ je o namirnici koja čini između 10 do 40 odsto našeg dnevnog unosa kalorija. Iako postoji mnogo mitova o dobrim i lošim stranama hljeba, u naučnoj literaturi zaista ima vrlo malo dokaza“, dodaje on.

Osim Elivana, istraživači Medicinskog centra Sourasky u Tel Avivu proveli su dvije nedelje hraneći 20 učesnika sa šest obroka dnevno od kojih je svaki sadržao hljeb. U prvoj nedelji, deset učesnika istraživanja dobilo je tri obroka sa bijelim hljebom i tri obroka sa bijelim hljebom i maslacem.

Drugih deset ispitanika hranjeni su po istom principu, s tim što su umjesto bijelog hljeba dobijali integralni. Dvije nedelje kasnije, nakon što im se stomak oporavio, zamijenjene su im uloge. Nakon dvije nedelje ovakve ishrane, istraživači su mjerili kojom brzinom raste nivo šećera u krvi ispitanika poslije uzimanja određene hrane. Iako sve namirnice izazivaju određeno povećanje šećera u krvi, pojedine drastično utiču na skok glukoze. Tačnije, visok glikemijski indeks neke namirnice dovodi do povećanja insulinske rezistencije koja utiče na stvaranje dijabetesa tipa dva.

Osim što je problematičan kao bolest po sebi, dijabetes je povezan sa stvaranjem bolesti srca i moždanog udara. Pretpostavlja se da je bijeli hljeb namirnica višeg glikemijskog indeksa u odnosu na integralni, ali Elivanov tim je pokazao da možda ipak nije tako.

Zapravo, ne postoji dobar i loš hljeb sam po sebi. Dok je, recimo, za vas bolji integralni, to ne znači da će prijati i vašem prijatelju. Ispostavilo se da to zavisi od osobe i reakcije njegovog organizma, a ne od vrste hljeba.

Elinav i njegov tim otkrili su da mogu predvidjeti koji tip hljeba će najvjerovatnije izazvati skok insulina i to na osnovu mikrobioma iz crijeva ispitanika.

Iako je istraživanje još u povoju, zna se da mikrobi iz crijeva igraju važnu ulogu u varenju, regulaciji tjelesne težine, pa čak i našem raspoloženju.

U ranijoj studiji Elinav i njegov tim uspjeli su da naprave algoritam, zahvaljujući kom su mogli da predvide kako osoba reaguje na hranu, odnosno, da li će uzimanjem neke namirnice doći do niskog ili visokog glikemčkog responsa.

Uzimajući uzorke mikrobioma učesnika u novoj studiji i uz pomoć algoritma, Elinav i kolege uspjeli su da dokažu da se algoritam poklapa sa realnim stanjem, odnosno predvide ko će bolje reagovati na beli, nego na integralni hljeb i obrnuto.

Ipak, studija je imala nedostatke. Za početak, broj ispitanika je bio mali. Takođe, Elinav je bio fokusiran samo na glikemički skok, a ne na ukupnu nutritivnu sliku, a studija ne uzima u obzir ni razlike između mikrobioma učesnika, kao ni mehanizme zbog kojih je do nje došlo. Ona samo prepoznaje da postoji neka razlika između mikroba u tijelu kom prija integralni hljeb i tijela kom više odgovara bijeli.

S druge strane, možda smo na pragu personalizovanog nutricionizma, koji bi mogao da izmijeni sve što znamo o hrani.

"Mislim da je ovo novi pristup, nova paradigma u nutricionizmu, koja naglavačke okerće sve što smo znali o ishrani", kaže Elinav.

(b92)