Za balkansku rok-zvijezdu Gorana Bregovića njegovo rodno Sarajevo više je od grada.Sarajevo je "metafora" multikulturalnog načina života koji se raspada kada započne vjerski sukob, kazao je u intervjuu za francusku novinsku agenciju AFP.
"Sve ono što danas gledamo po Evropi, najprije smo vidjeli u Sarajevu. Komšija..., koji vam je danas dobar komšija, sutra puca na vas jer ste druge vjere", ispričao je Bregović novinaru AFP-a u svom studiju u Beogradu.
"Sarajevo je oduvijek moja prva metafora. Danas to nije samo ime grada, to je metafora našeg vremena", naglašava.
Svoj posljednji album Tri pisma iz Sarajeva šezdesetsedmogodišnji muzičar je posvetio krhkom vjerskom skladu i svom rodnom gradu.
Prisjeća se priče o starom jevreju koji svakoga dana posljednjih 60 godina dolazi pred Zid plača i moli da se "prekine rat između pripadnika različitih vjera".
"Bog nam nije kazao kako živjeti zajedno. Jer... to je nešto što moramo naučiti sami", kaže Bregović.
Sizifov posao
Album će ove godine predstaviti na zahtjevnoj turneji na 130 bina širom svijeta. Pratiće ga vjerni članovi njegova Orkestra za svadbe i sahrane.
"Nisam od onih koji rade videosnimke za YouTube ili za televiziju. Staromodan sam tip... Putujem svijetom i predstavljam pjesme sa svoga albuma", kaže uz širok osmijeh.
Na njegovom novom albumu nastupaju izraelski muzičari Asaf Avida i Rif Kohen, alžirska pank ikona Rachid Taha i španski pjevač Bebe. Na albumu su i tri "komada" za violinu i orkestar.
"I violina je u mojim pjesmama svojevrsna metafora", objašnjava Bregović.
"Svira se na tri različita načina: onako kako je sviraju hrišćani u klasičnoj muzici, na 'klezmer' način ili onako kako je sviraju jevreji i na orijentalni način poput muslimana."
Gitarist Bregović slavan je postao sedamdesetih godina prošlog vijeka s bandom Bijelo Dugme, jednim od vodećih rok-sastava u bivšoj Jugoslaviji, podsjeća AFP.
U dokumentarnoj videosnimci iz 1991., snimljenoj godinu dana prije početka rata koju koristi kao najavu za novi album, govorio je o mješavini muzičkih uticaja u Sarajevu. Na snimci mladi Bregović sjedi usred Sarajeva i govori o muzici koja dolazi iz "crkava, katedrala, džamija". Kaže i kako bi bila šteta da se to jednog dana izgubi.
Kaže i da isto "ponavlja u Pismima iz Sarajeva" te dodaje da je riječ o Sizifovu poslu.
Složno Sarajevo danas je mit.
Sarajevo neće čuti Bregovićeva pisma
Kad se Jugoslavija raspala Bregović je odbio zauzeti stranu.
"Moj otac je hrvatski katolik, majka pravoslavna Srpkinja, a supruga muslimanka. Na koga je trebalo pucati? Na porodicu moje supruge? Mojeg oca? Ili moje majke? Nisam nikoga mrzio. Samo sam bio žalostan", kaže Bregović.
Multikulturalnog Sarajeva više nema. Srbi su otišli u istočne dijelove grada, brojni se Hrvati nikad nisu ni vratili, a bosanskih je jevreja ostalo tek nekoliko stotina, govori Bregović.
"Teško je povjerovati da iz istorije nismo ništa naučili i da isti rat ponavljamo svakih pedeset godina", kaže Bregović.
"Moj djed je bio vojnik, moj otac je bio vojnik, a ja sam, na sreću na početku rata bio u Parizu."
Kada nije na turnejama živi između Beograda, Sarajeva i Pariza, javno iskazujući svoju dugovječnu ljubav za Balkan, "tešku ljubav", kako sam kaže.
No sretan je, ističe, jer njegove kćeri imaju francusko državljanstvo i žive u Francuskoj, "normalnoj zemlji" s "normalnim patriotizmom" u kojoj "se ne mora uvijek ratovati i žrtvovati se". "Ako ste patriota na Balkanu..., to zahtijeva mnogo toga..., ondje trebaju samo vojnike".
Na spisku gradova njegove nove turneje nije Sarajevo.
(Radiosarajevo.ba)
