Biljni izvori proteina zdraviji od životinjskih

16:24, 13.04.2018.
Thumbnail

Novo istraživanje američkih i francuskih naučnika pokazalo je da su biljni izvori proteina mnogo zdraviji za srce od onih iz mesa.

Studija naučnika sa kalifornijskog Univerziteta "Loma Linda" i državnog Instituta za agronomska istraživanja u Parizu pokazala je da su osobe koje su jele veću količinu mesa bile podložnije opasnosti od obolijevanja od srčanih bolesti, ali taj je rizik bio znatno manji kod onih koji su većinu bjelančevina crpili iz biljnih izvora poput mahunarki i koštunjavog voća.

Rizik

Naučnici su prikupili podatke od 81 hiljadu ispitanika i zaključili da su osobe u čijoj je ishrani prevladavalo meso za 60 odsto bile podložnije riziku od razvoja srčanih bolesti u odnosu na osobe u čijoj su ishrani prevladavale biljne bjelančevine. Kod njih je taj rizik bio manji za 40 odsto.

Glavni autor studije Gari Frejzer sa Univerziteta "Loma Linda" već dugo vjeruje da koštunjavo voće i mahunarke u ishrani štite organizam od razvoja srčanih bolesti, a ova je studija njegovu pretpostavku potvrdila. Podsjetio je da se vegetarijanstvo uglavnom odnosi na način ishrane, dok veganstvo predstavlja životni stil. Ni vegani ni vegetarijanci ne konzumiraju meso, ali jedu mlijeko, jaja i med, a vegani iz ishrane isključuju sve namirnice životinjskog porijekla.

Žitarice i mahunarke

Frejzer vjeruje da će prvi rezultati istraživanja podstaći dalje studije o tome na koji način esencijalne aminokiseline iz proteina životinjskog porijekla doprinose povećanju rizika od srčanih bolesti, ali i od povišenog krvnog pritiska, gojaznosti i povećanog nivoa masnoća u krvi.

Za dobijanje svih esencijalnih aminokiselina bitno je da se kombinuju žitarice i mahunarke jer tek zajedno daju sve potrebne aminokiseline, a primjer toga su riža i grašak.

I prošlogodišnja studija o zdravstvenoj dobrobiti pet različitih tipova ishrane pokazala je da su vegani u 42 odsto slučaja manje podložni obolijevanju od srčanih bolesti od onih koji konzumiraju manje voća i povrća.

Unos proteina

Trenutna preporuka za dnevni unos kod odraslih je 0,36 grama po 500 grama tjelesne težine. To znači da muškarci od prosječno 80 kg treba da unose 64 grama proteina dnevno. Istraživanja su pokazala da unos proteina pomaže onima koji nastoje izgraditi mišiće ili zadržati mišiće dok gube salo tokom programa treninga otpora. Ishrana s visokim unosom proteina često je preporučljiva tokom programa gubitka sala jer proteini imaju visok termički učinak, kao i sposobnost da ublaže glad.

Sadržaj

- 1 šolja mlijeka ima 8 grama proteina

- Oko 240 grama jogurta sadrži 11 grama proteina

- Oko 90 grama mesa ima oko 21 gram proteina

- 1 šolja suvog graha ima oko 16 grama proteina

(Agencije)