Američki stručnjak za politiku Balkana i pitanja bezbjednosti Gordon Bardoš upozorio je da će glavni izazov za obavještajne i bezbjednosne službe koje se bave prijetnjama od "Islamske države" biti njena balkanska mreža.

"Jedan aspekt koji zaslužuje pažnju je taj da veliki broj stranih ratnika potiče iz ovog regiona: prema studijama, BiH i Kosovo daju više džihadista dobrovoljaca po glavi stanovnika nego bilo koja druga zemlja u Evropi", napominje Bardoš.

Bardoš u tekstu objavljenom na sajtu Američkog centra za demokratiju ističe da je drugi aspekt to da "Islamska država" sada instruiše svoje podanike da svoje finansijske donacije usmjeravaju preko ovog regiona.

"Činjenica da je BiH tako važan vod za finansijske tokove 'Islamske države' otkriva kontinuirano postojanje mreže terorista u zemlji koji su obučeni za transfere novca, te potpuni neuspjeh dvadesetogodišnje međunarodne uprave da se suoči sa tim problemom u zemlji", ističe Bardoš.

On podsjeća da je, na primjer, u novembru 2015. godine ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić javno priznao da u BiH postoje područja gdje pravna država ne može djelovati jer su radikalni islamisti u njima nametnuli svoj poredak, dok je u septembru 2014. godine albanski ministar spoljnih poslova Ditmir Bušati dao do znanja da su se kampovi za obuku terorista za one koji se pridružuju džihadu u Iraku i Siriji pojavili u Albaniji.

"Dalje, austrijski obavještajni izvještaj iz 2014. potvrdio je da vehabijski milje u kojem cvjeta militantni islamizam u jugoistočnoj Evropi nastavlja da metastazira i da gradi svoje nove zajednice. To se nastavilo na razgovorima o balkanskim kampovima za obuku na Samitu G7 u junu 2015. godine u Šlos Elmau", podsjeća Bardoš.

Takođe, naglašava Bardoš, izvještaj Evropola iz januara ove godine navodi promjenu u načinu rada /modus operandi/ "Islamske države" kada je riječ o terorističkim napadima, daje detalje o mjestima za obuku na Balkanu i unutar EU, gdje se uči o preživljavanju i tehnikama kako se odbraniti prilikom ispitivanja i stimuliše iskustvo borbe pod maskom "sportskih aktivnosti".

"U slučaju BiH, strateška kalkulacija koja ide za tim da se odabere ekstremistička baza je očita u činjenici da su oni smješteni duž međunarodne granice ili duž međuentitetske linije u izolovanim lokalitetima gdje postoji samo jedan ulaz i izlaz", piše Bardoš.

On dodaje da će odbrana Evrope od "Islamske države" zahtijevati sveobuhvatnu strategiju za borbu s balkanskom infrastrukturom "Islamske države", naročito sa objektima za regrutovanje i obuku u ovom regionu.

"Objekti za obuku terorista u BiH često djeluju pod maskom 'omladinskih kampova', koji su postavljeni u udaljenim krajevima daleko od znatiželjnih očiju, gdje bivši mudžahedini uzimaju mlade ljude i odvode ih u lokalna brda i šume da bi dobili vojnu obuku i dali novim kadrovima šasnu da izgrade odnos u tim ekstremističkim mrežama", ističe američki stručnjak.

On dodaje da analize pokazuju da su ekstremisti koji regrutuju nekoliko godina stariji i uzimaju mlađe ljude pod svoju brigu, organizuju aktivnosti kojima se ljudi povezuju kao što su izleti, kampovanje i sportski događaji.

"Onaj koji regrutuje postepeno izoluje regrute od njihovih porodica i zauzima ulogu mentora. U toj novoutemeljenoj kliki, mladi regruti nalaze socijalnu integraciju i duhovni prostor za kojim su žudili, a kako se radikalna indoktrinacija intenzivira, pojačavaju se i veze oko zajedničkog pogleda na svijet", pojašnjava Bardoš i dodaje da takvi kampovi namjerno nisu stalni, tako da je teže službama da ih nađu.

On napominje da širom zapadnog i južnog Balkana ekstremističke džamije takođe služe kao baze za militantne islamiste, navodeći kao primjer sarajevsku džamiju Kralja Fahda koja je izgrađena saudijskim novcem i procjenjuje se kao epicentar širenja radikalnih ideja u BiH.

"Nažalost, zatvaranje terena 'Islamske države' za obuku na Balkanu i ukupne infrastrukture će biti jako teško. Najprije, međunarodni zvaničnici više se fokusiraju na to da problem prikriju ili da ga ignorišu nego da se njime bave. Takođe, odbijaju da se suoče sa onima koji politički podržavaju militantne islamiste. U BiH se široko smatra da vehabijski pokret podržavaju radikali u okviru islamske stranke pokojnog Alije Izetbegovića - SDA", naglašava Bardoš.

On navodi da postoji mnoštvo dokaza koji pokazuju da "tvrda linija" islamista u okviru bošnjačkih političkih struktura dozvoljava teroristima i drugim ekstremistima da djeluju u zemlji u zadnje dvije decenije, a da su pokušaji bošnjačkih struktura da prikriju islamističku ekstremističku prijetnju uključivali i ometanje saradnje sa međunarodnim prvosudnim institucijama.

"Na primjer, između januara 2000. i oktobra 2004. godine, zvanično Sarajevo je odbilo 40 zahtjeva tužilaca Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju za dostavljanjem dokumentacije vezane sa učestvovanje mudžahedina u Armiji BiH", podsjeća Bardoš.

On napominje da su, uprkos široko rasprostranjenoj i imanentnoj prijetnji koju predstavlja militantni islamistički pokret u jugoistočnoj Evropi, međunarodni zvaničnici do sada nerado bili spremni da se suoče sa ovim problemom.

"U septembru 2014. godine, Stejt department je dvojicu balkanskih ekstremista, lidera bosanskih vehabija Nusreta Imamovića i kosovskog džihadistu Lavdrima Muhakserija, svrstao u grupu 10 'globalnih terorista', a bilo je hapšenja i gonjenja balkanskih džihadista u Austriji, Italiji i SAD, te u samom regionu. Nažalost, nakon dvije decenije 'guranja glave u pijesak' ostaje nejasno da li je sve to premalo i prekasno", ocjenjuje Bardoš.

Amrički stručnjak zaključuje da, u nedostatku ozbiljnijeg i fokusiranijeg napora u pravcu suočavanja sa ovim problemom, militantni islamisti sa Balkana i dalje prijete jugoistočnoj Evropi, istočnom Mediteranu i cijeloj Evropi, a može se očekivati da se ove prijetnje nastave i u budućem periodu.