ATV VIDEO: Spremaju “Bitku za Sutjesku” protiv malih hidroelektrana

16:03, 22.01.2015.
Thumbnail

Građanskom inicijativom potpisivanja peticije kojom se od Narodne skupštine RS traži donošenje zaključka da gradnja malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska nije od javnog interesa, Centar za životnu sredinu nastavlja “Bitku za Sutjesku”.

Pozivaju građane Republike Srpske da daju svoj glas za odbranu Nacionalnog parka Sutjeska od 22. do 28.1.2015. Peticija se sprovodi na 12 lokacija u Republici Srpskoj (Banjaluka, Foča, Prijedor, Prnjavor, Novi Grad, Bijeljina, Doboj, Čelinac, Gradiška, Mrkonjić Grad, Zelenkovac i Lopare).

„Gradnja hidroelektrana po Zakonu o nacionalnim parkovima je moguća samo ukoliko su iste proglašene javnim interesom. Zato je važno da se ovim planiranim hidroelektranama ukine neopravdano dodijeljen status javnog interesa. Nakon više od dvije godine kampanje, smatramo da je vrijeme da se građani i građanke izjasne po ovom pitanju,“ kaže Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

sutjeska-peticija

Sutjeska je najstariji nacionalni park u Bosni i Hercegovini i jedno od biološki najraznovrsnijih područja u jugoistočnoj Evropi, čiji su biološki najvredniji dijelovi kanjoni i klisure Sutjeske i Hrčavke i strogi prirodni rezervat Perućica.

Kampanja Bitka za Sutjesku je pokrenuta kao odgovor na planove za izgradnju malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska. Investitor „Drina Hydro Energy“ iz Ugljevika planira izgraditi pet malih hidroelektrana, dvije na rijeci Sutjesci i tri na Hrčavki.

"Ova inicijativa građana smatra da bi se izgradnjom uništio biodiverzitet u Nacionalnom parku Sutjeska", rekao je za Duško Đurić, Spasilački klub "Vulf".

Iz Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije jasna poruka. - Koncesije za izgradnju su poodavno potpisane, još u vrijeme kada je premijer bio Pero Bukejlović. Danas bi odustajanje Srpsku koštalo previše novca. Na to sve, poručuju da ekolozi, baš, i ne govore istinu.

Za struku, izgradnja hidreocentrala mogla bi da bude loša odluka. Pravdaju to, ne samo erozijom i narušavanjem biodiverziteta, već i mnogim drugim problemima.

"Kakve sve reperkusije, odnosno postepeni uticaji promjene vodotoka na tom djelu koji će obuhvatiti cjevovodi, odnosno reducirati prirodni protok vode, mogu uticati na stanište, počev od staništa, onda preko zemljišta na vegetaciju i sve ostalo", objasnio je pedolog, Čedomir Burlica.

 

Pogledajte prilog Centralnih ATV vijesti!