Apostrof: Znanje, inovacije i pametno korišćenje resursa unapređuju ekonomiju

  • 04.05.2018. 21:48

Uprkos aktuelnom trendu odliva stanovništva iz Republike Srpske, nije sve tako crno, samo treba reorganizovati javna preduzeća i učiniti ih efikasnijim, na čemu Vlada Srpske već radi, rasteretiti privredu i pametnije koristiti priordne potencijale i resurse kojih Srpska ima, jedan je od zaključaka specijalnog izdanja Apostrofa na Jahorina ekonomskom forumu 2018.

Rajko Dukić, predsjednik kompanije Boksit a. d. Milići smatra da pored Milića ima još uspješnih sredina.

"Mi smo razvili mnoge sektore koji su nam trebali, pa imamo fabriku namještaja, transportnu firmu koja transportuje po Evropi, farmu koka nosilja, plaćamo obaveze na vrijeme... Imamo dugoročni plan. Da bi i u drugim sredinama bilo bolje mora se nešto mijenjati. Ovaj državni aparat je preglomazan. To su velika opterećenja. Mora se taj činovnički aparat bolje organizovati. Mora se razmatrati i rasterećenje privrede", kaže Dukić.

A da nije sve tako crno, tvrdi Aleksandar Ljuboja, član Organizacionog odbora Ekonomskog foruma Jahorina i predstavnik Udruženja ekonomista “SWOT”.

"Ako napravimo okvir djelovanja, onda će se pojaviti i optimizam koji nam još nedostaje. Ideja koja se čula i ovdje na Forumu je da se mora povećati efikasnost javnih preduzeća. Privatni sektor je, svakako, tržišno orijentisan",
kaže Ljuboja.

Prof. dr Miodrag Zec sa Univerziteta u Beogradu dao je zanimljiv primjer koji govori o neophodnosti pristupa problemu.

"Matematička gimnazija Beograd je brend srpskog naroda. Deset momaka iz te gimnazije je dobilo stipendiju za Kembridž. Mi, dakle, Englezima plaćamo rijaliti program koji će se ovdje emitovati, a mi njima tu djecu. Ta gimnazija nije obična kako je tretiramo, već neobična, zbog nastavnika i pogotovo djece. Tu su profesori sa PMF-a, to je obrazovna ustanova ruskog modela. Međutim, sad tu prebacuju tehnološke viškove", kaže Zec i napominje moramo priznati da smo svi isti pred zakonom ali različiti po znanju i potencijalu, te da su to principi na kojim funkiconiše cijeli sistem razvijenih država.

apostrof-jahorina

U posljednje vrijeme Vlada RS radi na tome da javna preduzeća postanu efikasnija, pa je došlo i do kadrovskih promjena u jednom od njih.

"To preduzeće za nas je možda i najvažnije. To je odgovoran postupak, kao i te ostavke koje su tamo podnesene. "Šume Srpske" su izašle iz gubitaka u kojima su bile godinama, a sada već treću godinu imaju pozitivno poslovanje, ŽRS su u poodmakloj fazi restrukturisanja... Ta preduzeća mogu biti bolja", kaže Đokić.

Međutim, Dukić ukazuje da se mi godinama bavimo pitanjima restrukturisanja željeznica, a da tamo "godinama raste broj zaposlenih".

"Treba nam više sredstava za nauku i izučavanja. Treba malo provjetriti i profiltrirati ta javna preduzeća. Ima tu viška zaposlenih, a tu je i pitanje organizacije, ko su ljudi koji rukovode. Nadam se da će sve ovo što se
sada radi dati rezultate koje građani od tih preduzeća očekuju i kojima ta preduzeća najviše i treba da daju", kaže Dukić.

Ljuboja ističe da znanje i inovacije vode ekonomiju naprijed.

"Treba nam efikasnost. Milijarde imamo u štednji, dajte da ih uložimo, oplodimo... Imamo rekordnu štednju u bankama. Sve je uzročno-posljedično vezano. Moramo se potruditi da vratimo optimizam, da dođemo do toga da razvijamo sebe i čuvamo svoje resurse. Trenutno, resurse neefikasno koristimo i to je jedan od naših problema", kaže Ljuboja.

Kad su u pitanju resursi Srpske, Rajko Dukić je na jednom od panela na Jahorina ekonomskom forumu iznio zanimljivu ideju o njihovoj eksploataciji.

"Eksploatacijom prirodnih bogatstva koja su ogromna u istočnom dijelu mogli bismo da razvijemo i taj istočni dio i
cijelu RS. Ključni je prijedlog da gdje god možemo ulažemo vlastita sredstva i sa partnerima iz Srbije. Ima naših
ljudi i vani koji bi da ulože. Elektro-energetski sektor je najprioritetniji, da bismo sutra imali veliki izvoz i
zapslenost. Tu je i poljoprivreda. Semberija je bila velika žitnica, tamo je puno ulagano ad hok, ali sada se sprovodi melioracija i još neke mjere koje napokon izgledaju kao pravo rješenje. Šume su isto naš veliki resurs, ali mora postojati mnogo bolja kontrola njihove eksploatacije čega do sada nije bilo. Imamo šanse da se razvijamo, ali treba nam malo više pameti u tome", konstatuje Dukić i ističe da uvijek treba napraviti račun, koliko šta košta, kada može da se otplati itd.

Dukić smatra da bi pametnije bilo da je Srpska ulagala brze ceste a ne u autoputeve, jer, realno, "nema dovoljno putnika, robe i jake privrede koja bi to opravdala".

S druge strane, ministar Đokić tvrdi da mi bez kredita ne možemo graditi putete.

"Nemamo direktne efekte kao razvijenije države, ali imamo indirektne efekte. Kada je Srpska izgradila puteve, ljudi iz vana su potpuno drugačije počeli da doživljavaju ovaj prostor. Vide da smo dio modernog svijeta", kaže Đokić i dodaje da je poljoprivreda naš veliki resurs, da se tu dosta i radilo i mijenjalo proteklih godina na uređivanju zemljišta, zaštiti od poplava i da se došlo do izuzertnog rasta drvo-prerađivačke industrije zahvaljujući boljem upravljanju.

Profesor Zec napominje da je stopa rasta u Srbiji manja nego u RS i upoređuje privredni sistem sa organizmom koji ima svoj metabolizam.

profesor-miodrag-zec

"Ako imate organizam sa pantljičarom, što više jedete vi ste mršaviji, a kod nas i jeste percepcija da su javna preduzeća politički plijen. Ne može se velikim platama riješiti problem korupcije. Mora se postaviti neki ram. Teorijski postoje platforme o tome. Međutim, Vlada mora reći da je princip kompenecije važniji od principa lojalnosti i to tako mora biti. Ne treba škola za ministra, ali treba u privredi. Svako mora da se nađe na mjestu na kojem voli da radi ono što radi. Tada će svima biti bolje", kaže Zec i upozorava da mi ne možemo imati dobru poljoprivredu jer nije bazično dobro osmišljena.

Prema njegovim riječima, 50 godina uništavalo se selo, pa subvencije ne pomažu. Rješenje je, kako kaže, novi model, da država podrži imanja od 100, 200 il 500 hektara.

"Svako naše selo ima potencijal za dvije-tri farme, ne više. Pravno nismo dobili bazu da se to uredi da bude od koristi. Nema modela koji će dati platformu za modernizaciju. Sve ovo ovdje što je nastalo poslije raspada Jugoslavije je kaleiodskop čitavog niza promašenih socijalnih projekata. To treba prekinuti. A kako prekinuti? Tako što će se ljudima dati šansa što prije da kritikuju, a poslije vlada neka odluči kako hoće, zaključuje profesor Zec.

  • 12:40 Телетрговина

    Телетрговина

  • 12:55 Емисија: Имате ријеч са Милијаном Кос (Р)

    Емисија: Имате ријеч са Милијаном Кос (Р)

  • 13:55 Вијести

    Први преглед најважнијих вијести из земље, региона и свијета сваки радни дан.

  • 14:00 Телетрговина

    Телетрговина

  • 14:15 Серија: Авионџије (Р) (12+)

    Авионџије

  • 14:45 Серија: Од јутра до сутра (12+) (Р)

    ''''''''''Серија: Од јутра до сутра (12+)