Analiza pokazala - teško da će biti značajnijeg povećanja penzija

20:14, 21.03.2018.
Thumbnail

Teško da će doći do većeg povećanja penzija u Srpskoj, jer će broj penzionera uskoro da premaši broj zaposlenih. Pokazala je to analiza udruženja ekonomista koja stiže kao upozorenje građanima da misle na dobrovoljne penzijske fondove.

Danas imamo manje zaposlenih nego 2007. godine i gotovo 50 hiljada penzionera više, pa procjene kaže da će se deficit u fondu PIO sve više pokrivati iz državne kase.

vlcsnap-4848-09-23-11h29m32s758

"Studija je pokazala da je prvi stub odnosno naš Fond PIO nije ugrožen ali u dugom roku teško je očekivati neko veće povećanje penzija. I neke značajno velike penzije u budućnosti. S tim u vezi naglasili smo potrebu štednje građana", kaže Miloš Grujić iz udruženja ekonomista "SWOT".

Za penziju se štedi u dobrovoljnim penzijskim fondovima. Prvi takav fond u Srpskoj je osnovan tek krajem prošle godine. Vlada je pomogla uvođenjem poreskih olakšica, tako da sve uplate do 100 maraka nisu oporezovane. Svaka uplaćena marka na računu radnika uvećava se za iznos poreza, pa se tako za deset godina uplaćivanja po 75 maraka može doći do penzije od oko 110 maraka. Korisnika nema puno ali najveće kompanije već su počele prvim uplatama da nagrađuju zaposlene.

vlcsnap-0552-03-05-22h57m41s187

"To je još uvijek nekoliko stotina korisnika zato što je sam proces uključenja korisnika duži kod velikih sistema ali očekujemo da ćemo već govoriti o hiljadama u toku 2018. godine" kaže izvršni direktor evropskog dobrovoljnog penzijskog fondA, Gordana Drobnjak.

Ovaj stub penzionog sistema, zemlje u okruženju uvele su prije deset godina. U Srbiji danas oko 180 hiljada radnika uplaćuje dobrovoljno penzijsko osiguranje. Ni naši građani nemaju drugog izbora, poručuje direktor Fonda PIO koji se plaši trendova na tržištu rada. Kaže da je nedavno od Saveznog ministra rada Njemačke iz prve ruke dobio informaciju da će toj zemlji do 2020. godine trebati još milion i osamsto hiljada radnika.

"Potpuno otvoreno mi je rekao da će to sve obezbjediti sa prostora bivše Jugoslavije. Evo svjedoci smo da jedan broj kvalitetnih ljudi i stručnjaka odlazi" kaže Mladen Milić.

To dodatno pogoršava projekcije broja radnika i broja penzionera, a deficit fonda sve više se pokriva iz budžeta. Neki su svjesni toga, pa je u Srpskoj posljednjih godina primjetan rast broja uplatilaca premije životnog osiguranja. Ipak, prednost dobvrovoljnih penzijskih fondova su poreske olakšice i činjenica da visinu ugovorenih premija garantuje država.