Lokalna kancelarija UNDP-a u BiH nudila je poljoprivrednu opremu u vrijednosti 1.000 maraka ili nove sadnice malina poljoprivrednicima kojim je upropašteno zemljište zaraženim sadnicama.
Moglo bi se reći da se radilo o naknadi štete, ali nije - jer se pojedinačne štete mjere desetinama hiljada maraka, a na zemljištu se ništa ne može saditi u periodu od najmanje pet godina. Dio poljoprivrednika prihvatio je ponudu UNDP-a po principu „bolje išta nego ništa“, a sramna naknada može se tretira i kao još jedan pokušaj UNDP BiH da ućutka poljoprivrednike. Prema tajnom izvještaju UNDP-a, jedan od tih koji su popustili bio je upravo poljoprivrednik iz Sanskog mosta koji je podnio tužbu Kancelariji za reviziju i istrage u Centrali UN-ovog razvojnog programa.
"Podnosilac pritužbe je prihvatio ovu ponudu, te mu je refundiran iznos od 1,000KM na osnovu predatog računa za motokultivator 'Villager VTB 852' sa motorom VGR 250h, koji je koštao 1,049.00KM. Podnosilac pritužbe je platio 49KM iz sopstvenog džepa", stoji u izvještaju.
Većina malinara iz Sanskog mosta tvrdili su među sobom da nisu prihvatili UNDP-ovu ponudu. Pokušavali su da izdejstvuju zaštitu domaćih institucija. Sabornost u Udruženju vremenom je popustila, a danas ni oni ne znaju ko je iz njihove opštine podnio tužbu protiv UNDP-a BiH.
Milanka i Zoran Šteković takođe su prihvatili ponudu UNDP-a, ali su jedni od rijetkih koji su do sad progovorili o aferi. Štetu koju su imali od zaraženih malina procjenjuju na deset hiljada maraka. Bili su šokirani kad im je UNDP ponudio nove sadnice malina da ih sadi na kontaminirano zemljište. Tako su uzeli motokopačicu i motornu leđnu prskalicu, koje čekaju da zemlja ozdravi kako bi bile upotrebljene.
Obećana im je i savjetodavna i stručna pomoć UNDP-a tokom 2016. godine. Niko iz UNDP-a ih nikad poslije nije posjetio.
Sagovornik ATV-a, koji je molio da ne otrkijemo njegov identitet izabrao je nove sadnice maline nakon što su mu inspektori iz Republike Srpske rekli da počupa zaražene sadnice. Maline nisu uspjele. Poljoprivrednik je tek kasnije saznao da je zemljište uništeno i da teško da će na njemu išta uspjeti najmanje pet godina.
"Ja sam prihvatio da se to nadoknadi. I ovo ono, možete saditi. Ja sam dobio drugi put malinu u aprilu, krajem aprila. Na isto zemljište da posadimo. Međutim, ta malina je bila pustila listove, znači bila je dobro u vegetaciji. Ja sam rekao da ta malina nije trebala ostati za jesen, jer nije moguće da se tada primi", rekao je naš sagovornik.
Takozvanu kompenzaciju ili, bolje rečeno, neformalni zavjet ćutanja prihvatilo je ukupno 216 poljoprivrednika od skoro 400 koji su dobili zaražene sadnice. Njih stotinu devedeset dvoje odlučilo se za poljoprivrednu opremu, dok je dvadeset četvoro pokušalo s novim sadnicama. Nijedan poljoprivrednik nikad se nije javio s informacijom da mu je išta uspjelo na zaraženom zemljištu.
