Zbog čega je naučnicima teško da otkriju nove lijekove?

Autor Tanja, ATV

Objavljeno: 10:11, 30.10.2017

Prekomjerno oslanjanje na lijekove i zloupotreba antibiotika dovešće do situacije da u budućnosti neće postojati efikasni lijekovi. Sve češće postavlja se pitanje zašto je naučnicima teško da otkriju nove lijekove?

Prije skoro devedeset godina, Aleksandar Fleming, po povratku s odmora pronašao je penicilin u podrumu svoje laboratorije. Pedesetih godina prošlog vijeka koji se smatra zlatnim u sferi medicinskih dostignuća iz oblasti antibiotika, došlo je do novih pronalazaka.

lijekovi

Danas naučnici traže nove načine, testiraju mikrobe u različitim uslovima, a za istraživanja koriste i krv komodo zmajeva, dok se radi i na razvijanju novih sintetičkih droga proizvedenih u laboratoriji. Uprkos ovim dostignućima, ponestaje efikasnih antibiotika. Lijekovi koji se bore protiv infekcija značajni su za sve probleme, od transpantacije organa do trovanja hranom. Smrtonosna bakterija koja je otporna na penicilin ili na stotine različitih, do sad pronađenih antibiotika, ubija oko 700 hiljada ljudi svake godine.

Prema nezvaničnim informacija, ovaj broj bi mogao da poraste do 10 miliona godišnje do 2050. godine. Problem je veoma ozbiljan i postavlja se pitanje, zašto je, u vrijeme nevjerovatnih medicinskih i naučnih dostignuća tako teško napraviti nove antibiotike.

Odgovor na ovo pitanje dijelom se može pronaći u slaboj ekonomiji, a dijelom u dugom istraživačkom procesu. Manje poznat dio Flemingove priče s penicilinom jeste da je otkriću prethodio dug period istraživanja. Penicilin je postao prvi antibiotik u svijetu, a pacijentima tretman infekcije izgleda jednostavno dok tablete imaju složen odnos sa bakterijama koje su napravljene da unište. Svi mikroorganizmi koji postanu otporni na antibiotike će preživjeti dok će oni slabiji biti uništeni.

Što više antibiotika koristimo, proces otpornosti bakterija postaje sve brži. Rezultat zloupotrebe i pretjerane upotrebe za zdravlje ljudi i životinja je neprekidna trka da se bude ispred mikroorganizama.

Lako je pronaći hemikalije koje ubijaju bakterije, ali je mnogo komplikovanije pronaći one koje nisu opasne po život ljudi. Put od otkrivanja do klinički odobrenog lijeka je dug, a stopa neuspjeha visoka, prenio je BBC. Proces počinje osnovnim istraživanjem kako bi bili identifikovani organizmi koji proizvode antibiotske supstance. Hiljade mogućnosti može da bude prikazano, a proces može da traje godinama.

Izneseni komentari su lični stavovi autora i ne predstavljaju stav redakcije ATV portala.
Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone