Događaj koji predstavlja presedan u istoriji ratovanja, a koji se zbio u Srbiji krajem XIX vijeka i do današnjih dana se nigdje nije ponovio, doveo je do toga da se postavi tabla s ovim natpisom.

Ova neobična priča počela je širenjem Bugarske na Balkanu posljednjih decenija pred ulazak u 20. vijek. Ovo je bilo direktno kršenje odluka Berlinskog kongresa i za tadašnju kraljevinu Srbiji predstavljalo direktnu opasnost i provokaciju. Poslije neuspjele diplomatske aktivnosti kralj Milan je Bugarskoj objavio rat.

Srbija je u to vrijeme već imala uređene bolnice, a već je osnovan i Crveni krst. Bugarska, s druge strane, nije imala ni vojne sanitete. Zbog ovoga, bugarske ranjenike nije imao ko da odnese sa bojišta ni da im pruži medicinsku njegu. Međunarodni Crveni krst prikupio je pomoć iz svih krajeva Evrope koja je trebalo da se dopremi ovoj državi.

Ironično, jedini put do Bugarske vodio je preko Srbije.

I tada se dogodilo nešto što svijet nikada nije vidio - vojna komanda Srbije prekinula je rat na jedan dan, otvorila liniju fronta i propustila medicinski transport preko svoje teritorije.

Srbija je učinila i više: transportu međunarodnog Crvenog krsta dodala je lijekove, ćebad i krevete iz svojih zaliha i bugarskim vojnicima predala sve što je neophodno za otvaranje jedne bolnice.

Sličan događaj ni prije ni poslije 1885. godine nigde nije zabilježen - Srbija je pomogla državi sa kojom je u tom trenutku bila u ratu.

U znak sjećanja na ovo nesebično djelo, Međunarodni Crveni krst je Srbiji dodijelio posebno priznanje za humanost, a ploča sa natpisom "Budi human kao što je bila humana Srbija" i danas stoji u zgradi ove institucije u Ženevi.