Zašto je region i dalje prostor za sukom Amerike i Rusije

Autor Natasa Novakovic, ATV

Objavljeno: 7:40, 09.08.2017

Najnovija tura prigodnog političkog sukobljavanja dvije tradicionalno najjače svjetske sile potvrđuje neka stara, ali relativno delikatna saznanja o pozicijama Zapadnog Balkana u takvom širem i sigurno rizičnom kontekstu.

Najveće svjetske sile i dalje nalaze prostor za konfrontaciju na Zapadnom Balkanu – sudeći prema izjavi koju je američki potpredsjednik Majk Pens dao prošle nedjelje u Crnoj Gori. Naravno, riječ je o tradicionalno najosjetljivijoj relaciji SAD-Rusija, ali pitanje je kako se odnosi između te dvije zemlje realno prelamaju na mladim državama nastalim iz SFR Jugoslavije prije četvrt decenije.

– Rusija nastavlja da silom iscrtava nove granice na Zapadnom Balkanu i čini sve da destabilizuje region, da potkopa demokratiju, međusobno vas podijeli i razdvoji od Evrope – rekao je Pens u Podgorici.

Zanimljivo je pritom da su se posljednjem iscrtavanju novih granica u regionu – onih za nezavisnost Kosova – usprotivili upravo Rusi. Ali, mimo tog slučaja, Majk Pens očigledno je ciljao na politički uticaj koji Rusija ostvaruje na Srbiju, a kakav želi da makar djelimično realizuje i u Crnoj Gori. Pitanje je, međutim, koliko je tu posrijedi višak retorike s obzirom na priliku: Amerikanac je govorio na skupu zapadnobalkanskih članica NATO, uz prisustvo predstavnika državnih vrhova ostalih zemalja regiona. Osim toga, to se dogodilo na tragu najnovijih sankcija za Rusiju, a koje je američki Kongres uveo krajem jula.

balkan3

SAD povlači prve poteze, Rusija odgovara

Takođe, ostaje dilema o realno ocijenjenoj ulozi i ponašanju Rusije na Balkanu i, s druge strane, o poziciji SAD u istom dijelu Evrope.

Tomislav Jakić, komentator iz Hrvatske s velikim iskustvom, prvenstveno je mišljenja da se spomenuti region sve očiglednije pretvara u još jedno od eksperimentalnih područja Sjedinjenih Država i Ruske Federacije. Uz napomenu da sve ide u prilog zaključku da Rusija uvijek reaguje, dok Amerikanci povlače prve poteze.

– Jer, sjetite se samo kako je i zašto Putin odustao od projekta Južni tok koji je i zemljama regiona trebalo da omogući nesmetano snabdijevanje energijom. Dodajte tome očigledni američki pritisak na Evropsku uniju, konkretno na Njemačku, da odustane od projekta Sjeverni tok 2 koji bi dodatno obezbijedio potrebe za energentima većem dijelu zapadne Evrope, i biće jasno da Rusija uglavnom samo odgovara – tumači Jakić, dodajući da ne bi trebalo nasjedati na priče o tradicionalnim prijateljstvima ili o vijekovnim neprijateljima, jer velike sile vode politiku koju diktiraju samo njihovi interesi – kako SAD, tako i Rusija.

„Pitanje je samo načina“, smatra Jakić, „i stepena agresivnosti. Na malim je zemljama da primarno zadovolje svoje interese i da učine sve kako ne bi postale objekat sukobljavanja velikih.“ Ali upravo je Hrvatska, prema mišljenju Tomislava Jakića, bespogovornim svrstavanjem uz Vašington stvorila idealne uslove da kad-tad dođe pod udar ruskih protivmjera.

– I još nešto: Tramp nikako ne uspijeva da postigne jedinstvo unutar sopstvene administracije, pa jugoistočna Evropa postaje sve izraženije područje ne samo američko-ruske konfrontacije, već i američko-američke, oko spoljne politike SAD – kaže Jakić.

balkan2

Bolje svijet procedura, nego svijet populizma

Bosansko-hercegovački politikolog Nerzuk Ćurak smatra, pak, da bi za sve države Zapadnog Balkana najbolje bilo da njeguju dobre odnose s obje velesile.

– Ali, u stvarnosti međunarodnih relacija, nažalost, to očigledno nije moguće. Dokaz je Srbija koja se samo zavarava da može da održava politiku ekvidistance, e da bi tako zaštitila svoj interes. No moram reći da u kontekstu vrijednosti liberalne demokratije smatram da je za ovdašnje zemlje bolja pripadnost svijetu procedura, nego populizma kakav njeguju Rusija ili npr. Turska. Utoliko nam je transatlantska zajednica pametnija regionalna opcija – uvjeren je Ćurak.

– To se odnosi i na momenat najgore dosadašnje administracije SAD, ove Trampove, najgore u valjda svakom smislu. Ali ne zaboravimo da je SAD ključni akter Dejtonskog mirovnog ugovora i da još ima veliku odgovornost za mir u BiH i regionu, iako se nismo zatim u razvoju pomakli mnogo dalje od samog mira“, nastavlja Ćurak, procjenjujući da bi zemlje regiona trebalo da okončaju tzv. prokletstvo nepripadanja.

– Put na Zapad ne bi nikako smio da se završi s Crnom Gorom, jer će region tako ostati polje za potkusurivanje u interesu nekih od već spomenutih politika – zaključuje Nerzuk Ćurak.

(Dojče vele)

Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone