Jedan po jedan primjer na terenu dokazuje navode iz UNDP-ovog tajnog izvještaja da su zaražene sadnice malina dugoročno zagadile poljoprivredna zemljišta. Jedan od onih na čijoj zemlji nakon zaraženih sadnica više ništa ne uspijeva je i Slobodan Krminac iz Čelinca.

"Sadnice su izgledale loše i nisu imale nikakvu deklaraciju, ali o tome nisam ništa znao. Vjerovao sam UNDP-u", piča Slobodan kojem je više od dva dunuma zemlje ostalo pusto.

"Na gubitku sam dosta. Zato što sam ja na ovom dijelu zemlje sijao grah kuruzar koji sam, imao na njemu dopinose 300 kila, 350 kila godišnje gaha koji košta 15 maraka do 20 nekada. Pa nek se izračuna onda. Znači ja već, tri godine ne sadim grah tu. Niti ga sad mogu sijati. Nema od toga ništa", rekao je Krminac.

Slobodan je podigao i kredit kako bi ozbiljno počeo da se bavi malinama. Kad je sve propalo, ostali su dugovi koje nema od čega da vrati. Štetu procjenjuje na više od 10 hiljada maraka, a najgore je, kaže, što mora da čeka da zemlja ozdravi pa da ponovo može nešto da posije.

Zaražene sadnice Polke provele su tri dana u zemlji nakon što ih je Slobodan povadio. Niko ga nije obavijestio da na zemljištu ne smije ništa da sadi, pa je pokušao sa paprikama, ali sve su se sasušile.

UNDP je morao pismeno da obavijesti poljopivrednike da na zemljištu ne smiju da sade ništa osim žitarica, što potvrđuje i Zapisnik o inspekcijskom nadozoru koji je sačinjen 15. januara 2016. godine od strane fitosanitarne inspektorke Sante Fajić, a koji je potpisao i UNDP-ov lokalni agronom Besim Tabaković. Umjesto UNDP-a to su uradili inpektori iz Republike Srpske i Federacije BiH. Kancelarija za reviziju i istrage u izvještaju je navela da je UNDP čak svjesno propustio da obavijesti poljopivrednike koji su posadili zaražene sadnice da ih povade iz zemlje.

UNDP je bio zabrinut da će informacija o kontaminaciji alarmirati korisnike, te je namjerno odlučio da ne kaže korisnicima da povade sadnice zbog straha od odgovornosti za vađenje i uništavanje sadnica bez prethodno potvrđene kontaminacije, što bi dovelo do finansijske odgovornosti UNDP-ja prema finansijerima projekta.

UNDP je mogao ranije da reaguje i tako spriječi veću štetu. Nakon što to nije uradio, još više čudi to što nije odgovarao ni na pokušaje brojnih poljoprivrednika da telefonskim putem dobiju bilo kakve informacije o slučaju sa zaraženim sadnicama i mogućim posljedicama.