Pomoćnik ministra finansija Republike Srpske za fiskalni sistem Slobodanka Popović rekla je danas da Vlada Srpske sprovodi niz mjera koje su usmjerene na poboljšanje poslovnog ambijenta i olakšanje privrednog poslovanja u Republici Srpskoj.
Popovićeva je novinarima u Banjaluci pred početak okruglog stola o temi "Registar poreskih i neporeskih davanja Republike Srpske", u organizaciji Područne privredne komore Banjaluka, rekla da je Vlada Srpske zajedno sa predstavnicima Privredne komore, privrednicima i USAID-om, uspostavila Registar poreskih i neporeskih davanja.
Ona je navela da je pravni osnov za taj registar u Zakonu o poreskom sistemu koji je usvojen prošle godine, te da je konačni cilj i zakona i registra stvaranje optimalnog fiskalnog opterećenja, da bi se poboljšao poslovni ambijent i ubrzao privredni rast.
Popovićeva je rekla da je početni registar Vlada Srpske usvojila u martu, te da je ostavljen rok od 60 dana kako bi privrednici, građani i svi zainteresovani mogli dostaviti primjedbe da bi bio poboljašan, dodavši da će u dodatnom roku od 60 dana Ministarstvo finansija na osnovu primjedaba izvršiti određene korekcije, nakon čega bi registar trebalo da stupi na snagu.
"Po stupanju registra na snagu Vlada Srpske, odnosno Ministarstvo finansija izvršiće sveobuhvatnu analizu opterećenja privrede i građana, na osnovu čega će Vlada usvojiti plan smanjenja i ukidanja pojedinih neporeskih davanja koja prema toj analizi opterećuju privredu, što će se desiti do kraja ove godine", rekla je Popovićeva.
Ona je dodala da će se na osnovu tog plana "vršiti zakonske ili podzakonske izmjene u zavisnosti od analize koja će poslužiti za ukidanje ili smanjenje pojedinih neporeskih davanja".
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić rekao je da Privredna komora Republike Srpske dugo godina insistira na uvođenju registra poreskih i neporeskih davanja i da je to prihvaćeno još krajem 2013. godine u Ekonomskoj politici Republike Srpske.
On je rekao da je donesen Zakon o poreskom sistemu koji reguliše uređenje i poslovanje ovoga registra, te da je cilj današnjeg okruglog stola i da okupi sve učesnike na tržištu, prije svega, Ministarstvo finansija, poslovnu zajednicu, predstavnike lokalnih zajednica i USAID-a, koji su radili na ovom registru.
"Nama je stalo da u narednom periodu otvorimo javni dijalog sa predstavnicima Ministarstva finansija i lokalnih zajednica o pitanju smanjenja određenih neporeskih davanja", naglasio je Račić.
On je rekao da u BiH postoji više od 600 poreskih davanja, a da u Republici Srpskoj ima evidentirano 373 neporeskih davanja, te da se očekuje da će u narednih nekoliko dana biti evidentirano još nekoliko neporeskih davanja.
"Na nivou BiH takođe postoji više od 250 neporeskih davanja. Ako sve sumiramo, to je, prema procjeni, od 800 miliona do milijarde KM. U odnosu na ukupan BDP na nivou BiH, dođe da su više od tri odsto BDP-a neporeska davanja", rekao je Račić.
On je naveo da je potrebno zajednički raditi na smanjenju neporeskih davanja jer su ona preveliko opterećenje za privredu.
"Potrebno je sav ambijent usmjeriti u funkciju stvaranja boljih uslova kako bi država porezima ostvarila potrebne prihode, a ne da kroz neka razna ograničenja i razne parafiskalne namete dosta utičemo na loše finansijske rezultate u privredi", naglasio je Račić.
Šef USAID-ovog "FAR projekta" Mark Kampbel rekao je da je projekat reforme fiskalnog sektora, koji je napravljen u saradnji sa USAID-om, a na kojem su zajednički radili Ministarstvo finansija i Privredna komora, postigao izvanredan rezultat.
"Znamo da je u toku period od 60 dana revizije, odnosno pregleda inicijalnog početnog registra, nakon čega će ovaj registar poreskih i neporeskih davanja postati konačan", rekao je Kampbel i dodao da je to vrlo važan korak jer će nakon toga moći da se naplaćuju samo ona poreska i neporeska davanja koja su navedena u ovom registru.
Prema njegovim riječima, nakon toga slijedi proces kada će se ponovo ići u analizu registra da se vidi koja poreska i nepopreska davanja treba da budu tu, a koja mogu da budu eliminisana da bi se cijelo privredno okruženje poboljšalo.
Predstavnik banjalučkog preduzeća "Kolorit" Predarg Duduković rekao je da je preliminarno uspostavljanje registra parafiskalnih nameta veliki korak.
"Ovo je dobra polazna osnova da krenemo dalje u procesa smanjenja ili ukidanja određenih parafiskalnih nameta", rekao je Duduković.
On je rekao da je broj parafiskalnih nameta u BiH duplo veći nego što je to u Hrvatskoj i Srbiji.
"Udio u BDP-u je više od tri odsto, dok je u Hrvatskoj ili Srbiji oko 2,5 odsto. Smanjenje, odnosno svođenje na tu mjeru, bila bi ušteda za poslovnu zajednicu više od sto miliona KM", rekao je Duduković.
On je istakao da bi tih sto miliona KM poslovna zajednica mogla da ulaže u zapošljavanje ili povećanje već postojećih plata, kako bi se zaustavio odlazak radne snage, kao i u ulaganja u tehnologije, koja je, kako kaže, na prilično niskom nivou u Srpskoj.
Prema njegovim riječima, na taj način mogli bi se povećati kapaciteti, produktivnost i biti konkurentniji na tržištu, prije svega, EU.
(Srna)
