Za narednu godinu Vlada je smislila novi način zaduživanja. Obveznice Srpske prodavaće se na svjetskim berzama, bar tako predviđa strategija upravljanja dugom BiH u koju su entiteti ugradili svoje planove.

Federacija je odabrala strategiju crpljenja domaćeg tržišta i ne planira skori izlazak na međunarodno, dok Srpska namjerava da se već 2018. tamo pojavi kroz emisiju obveznica, ako je moguće u saradnji sa Federacijom. Kako se planovi entiteta ne podudaraju, u Ministarstvu finansija kažu da Srpska može i sama, ali ne bez saglasnosti državnih organa.

"Srpskа ne može sаmostаlno nаstupаti nа međunаrodnom tržištu hаrtijа od vrijednosti bez sаglаsnosti Pаrlаmentаrne skupštine BiH. Međutim, inostrаnа prаvnа i fizičkа licа imаju mogućnost da učestvuju u kupovini naših hаrtijа od vrijednosti posredstvom domаćih brokerskih kućа. Izvještаji koje Ministаrstvo finаnsijа dobijа po obаvljenim аukcijаmа ukаzuju dа tаkаv vid kupovine nije rijetkost nа primаrnom tržištu hаrtijа od vrijednosti Republike Srpske", saopšteno je iz Ministarstva finansija RS.

Ipak Vlada ne objavljuje podatke ko od stranih investitora kupuje vrijednosne papire. Izvještaji brokera pokazuju da ih ne kupuje skoro niko, jer u trezorske zapise najviše ulažu domaće banke dok se među jedan odsto ostalih nađe po neki strani kupac. Iz analize Euro brokera vidi se da ni kod dugoročnih obveznica nema većeg interesa stranaca, a toliko ih je malo da se mogu sjetiti svakog ponaosob.

"Iz ove statistike možemo vidjeti da je stranih investitora jako jako malo. Što se tiče sekundarnog tržišta tu se jedino pojavio jedan američki fond, on pretežno kupuje obveznice RS, ratne štete i devizne štednje. [Imali smo poštansku štedionicu Srbije?] Oni su se obraćali konkretno i našoj brokerskoj kući, tražili su ponudu, prvi put su se pojavili na tržištu, učestvovali u toj jednoj emisiji. Koliko je meni poznato više poslije toga nisu učestvovali, da li je to politika ja vjerujem da jeste, jer su one u vlasništvu Vlade Srbije", smatra Boris Majstorović, eurobroker.

Taktika izlaska na međunarodno tržište, osim političkih problema u bh. parlamentu, za Srpsku nosi i brojne druge rizike. Brokeri kažu da Vlada mora dobro da se pripremi i nađe dobrog agenta.

"Dosta toga bi se moralo dobro izanalizirati i pripremiti da bi jedna takva emisija uspjela. Jer realno, koliko znamo BiH ima jako nizak rejting kod poznatih svjetskih rejting agencija tako da ne znam ko bi toliko bio zainteresovan da uzima obveznice Republike Srpske", istakao je Majstorović.

Dogodine, Srpskoj za otplatu duga treba skoro milijardu maraka, a to neće moći sa tranšom MMF-a od 150 miliona. U jedinoj ozbiljnijoj analizi održivosti duga Republike koju je radila Glavna služba za reviziju, stoji da su domaći izvori prilično iscrpljeni. Zaduživanje Vlade najveća je aktivnost na Banjalučkoj berzi i predstavlja 92 odsto ukupnog prometa.