Pred novu rundu dijaloga s Prištinom, zakazanu za nedjelju u Briselu, Proroković podsjeća da su Srbiji mnogo puta upućivane različite prijetnje, a većina njih nije ostvarena i naglašava da tim pritiscima ne treba podlijegati, već samo treba braniti svoj stav.

Što se NATO-a tiče, Proroković kaže da se sve što se radilo sa Crnom Gorom, pa čak i Albanijom i Makedonijom, tiče uobručavanja Srbije i vršenja konstantnog pritiska kako bi ona ostala bez rješenja i kako ne bi mogla da sačuva poziciju vojno neutralne zemlje.

"Taj proces će se nastaviti, što direktnim ponudama da Srbija uđe u NATO, što kroz pokušaje nametanja rešenja na Kosovu. Cela postavka Amerikanaca da Srbija ne treba da prizna Kosovo ali da dozvoli da takozvana republika Kosovo postane članica UN jeste u funkciji uvlačenja Srbije u NATO", upozorava Proroković.

Budući da samoproglašeno Kosovo ne može postati članica NATO-a ako nije primljena u UN, rekao je Proroković za "Sputnjik", prečica i jedini logični put je preko članstva Prištine u UN.

"Međutim, postavlja se pitanje: ako Kosovo danas uđe u UN, sutra aplicira u NATO, šta ćemo mi da radimo prekosutra. Nama Albanci mogu da instrumentalizuju i u političkom i u svakom drugom smislu pitanje njihove manjine u Bujanovcu i Preševu, mogu da vrše represiju nad Srbima sada kao članica NATO-a. Kako da Srbija u takvim okolnostima reaguje, kako da očuvamo svoju osakaćenu teritorijalnu celovitost u Bujanovcu i Preševu, kako da zaštitimo elementarnu bezbednost Srba na KiM? Tada drugog izbora nećemo imati nego i da se sami pridružimo NATO-u", kaže Proroković.

S toga, upozorava on, Amerikanci postepeno prave NATO obruč oko Srbije. Prema njegovim riječima, oni će, sa druge strane, instrumentalizovati kosovsko pitanje kako bi Srbiju uvukli u NATO, a sa treće, biće još dosta propagandnih aktivnosti kojima će pokušati da ubijede Srbe da je NATO u funkciji njihovog ekonomskog blagostanja i svega ostalog.

U prilog tezi o sve važnijoj ulozi NATO-a u rješavanju kosovskog pitanja govori i izjava Hašima Tačija da će se pregovarati u nedjelju i o pitanju granice i da u tome očekuje pomoć eksperata, uključujući i NATO.

Aleksandar Raković sa Instituta za savremenu istoriju podsjeća da je NATO na strani Albanaca od 1997. godine, te tako Tači nije rekao ništa novo.

"On više hoće da preti u momentu previranja u Makedoniji. Jer kad se pomene NATO u Srbiji i pitanje granica odmah je asocijacija da dolazi neka nevolja", ocjenjuje Raković.

On je ocijenio da nije slučajno da je baš u ovom trenutku otvoreno i pitanje Sandžaka, budući da je Redžep Hoti rekao da podjela nije na redu, a ako bude Priština će uzeti Sandžak.

Sandžak, odnosno Raška oblast su, obrazlaže Raković u projekciji za stvaranje "Velike Albanije". "To je bio deo male Albanije, koji je ostao u Nedićevoj Srbiji, ali su poslanici iz male Albanije bili poslanici u Tirani, a Novi Pazar je bio pretvoren u albanizovanu varoš na čelu sa Aćifom Bljutom, koji je danas kultna ličnost u Novom Pazaru. Čim se oni grupišu oko kultne ličnosti koja je gajila velikoalbanske pretenzije, oni se grupišu oko tih ciljeva", upozorio je Raković.

On kaže da su Bošnjaci iz Novog Pazara etnički vezani za Albance jer vuku albansko porijeklo, a postoji i besa iz 1888, koju su dali jedni drugima da neće dozvoliti da Vasojevići ikad osvoje dijelove stare Srbije koji su ostali na teritoriji Crne Gore, Plav, Gusinje, Rožaje.

"Ta besa i dalje važi - da se neće dozvoliti Srbima da to bude njihova teritorija. S tim u vezi važan je i Novi Pazar, Tutin pa čak i Sjenica. Dakle, to je prostor na koji oni imaju pretenzije ali do tog prostora ne mogu da dosegnu bez potpunog poraza srpskog pokreta na severnom Kosovu", konstatuje Raković uz upozorenje da je u toku realbanizacija teritorije oko Novog Pazara, Sjenice, pa čak i dijela Prijepolja.

Raković izražava uvjerenje da u daljem toku dijaloga sa Prištinom rukovodstvo Srbije neće potpisati nikakvu nezavisnost za albanske separatiste, te da neće biti nikakve ni podjele.