Američki predsjednik Džon F. Kenedije početkom 1961. godine u Njujorku održao predavanje o medijima i tajnim društvima koja pokušavaju da kontrolišu svijet. Mnogi vjeruju da je upravo sve što je izgovorio zapečatilo njegovu sudbinu i da je zbog toga ubijen dvije godine kasnije.

U hotelu Astorija u Njujorku Kenedi je, tog 27. marta 1961. godine, u obraćanju rekao:

- Sama riječ tajnost, suprotna je slobodnom i otvorenom društvu. I mi smo kao ljudi, po svojoj prirodi i istorijskom naslijeđu, suprotstavljeni tajnim društvima, tajnim zavjetima i tajnim procedurama. Odavno smo odlučili da opasnost od prekomjernog i neovlašćenog skrivanja određenih dokumenata daleko prevazilazi opasnost koja je u startu dovela do takvih mjera. Tu je i smrtna opasnost od situacije da će potreba za povećanom sigurnosti biti zloupotrebljena od onih koji nestrpljivo čekaju da je povećaju do samih granica cenzure i prikrivanja. To je nešto što ne namjeravam da dopustim. Tražim od svakog izdavača, urednika i novinara da preispita svoje standarde i prepozna prirodu opasnosti koja se nadvila nad nama.

Kenedi je dodao:

- Na globalnom planu smo suprotstavljeni monolitnoj i bezobzirnoj zavjeri koja prvenstveno počiva na prikrivenoj namjeri da proširi svoju sferu uticaja; na infiltraciji umjesto invaziji; na subverziji umjesto izboru; na zastrašivanju umjesto slobodi izbora; na gerili u noći umjesto vojnicima na svjetlu dana... to je sistem koji vrbuje ogromne materijalne i ljudske resurse i stvara konstrukciju usko povezane efikasne mašine koja objedinjuje ekonomske, vojne, diplomatske, naučne i političke operacije. Njihove pripreme su skrivene, a ne objavljene. Njihove greške su skrivene, a ne u naslovima. Oni koji se ne slažu s njima su ućutkani, a ne pohvaljeni. Nema glasine, ne govori se o troškovima, nijedna tajna se ne otkriva.

Dvije godine poslije ovog govora, u kojem je američki predsjednik prozvao medije, urednike i novinare, ali i otkrio ko vlada svijetom, Kenedi je ubijen. Bilo je to 22. novembra 1963. godine u Dalasu. Na Džona su u 12:30 po lokalnom vremenu, dok se u predsjedničkoj limuzini sa spuštenim krovom vozio ulicama grada, ispaljena tri hica iz puške. Dva su ga pogodila. Ubrzo je preminuo.

Ubistvo Džona F. Kenedija kao da je pokrenulo lanac tragičnih događaja u dinastiji Kenedi. Poslije Džona ubijen je i njegov mlađi brat Robert, američki senator koji se kandidovao za predsjednika. Nastradao je u jeku kampanje, 1968. godine.

Nesrećna sudbina zadesila je i njegove sinove. Džo je doživio saobraćajnu nesreću u kojoj je jedna njegova saputnica ostala nepokretna. Drugom Robertovom sinu Majku, kako piše portal Dnevno.hr, seks - skandali nisu bili strani, a 1997. godine poginuo je u 39. godini. Koban je bio udarac u stablo na ski stazi u Aspenu. Dejvid Entoni završio je u paklu bolesti zavisnosti, u 28. godini se predozirao heroinom. Džon Ficdžerald Kenedi Junior, koji je puno obećavao, poginuo je, pilotirajući, 1999. godine.

Jedini preostali Kenedi, treći brat, Edvard, umro je 2009. godine poslije raka mozga.

Poslije atentata na Džona i Roberta, od sredine šezdesetih, Edvardu su često prijetili smrću. Za to se saznalo tek kada je FBI objavio tajna dokumenta. Marta 1969. godine, tokom leta iz Aljaske, u strahu je rekao:

- Ubili su Džeka, ubili su Bobija, a sada pokušavaju i mene da ubiju...