Nema pomaka kada je u pitanju jedna od najvažnijih stavki iz strukturalnog dijaloga, koji je i sam od sebe u svojevrsnom ćorsokaku. Kako sada stvari stoje, Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine mogao bi da nam bude napisan i poslat iz inostranstva.

Nakon sedam godina strukturalnog dijaloga, Evropska unija odlučila je da podvuče crtu. Istekao je rok koji su entitetski i državni ministri pravde imali da dostave Prijedlog zakona o Sudu Bosne i Hercegovine sa svim spornim pitanjima o kojima ne mogu da se dogovore.

Da je odluka na pomolu, potvrdio je šef kabineta predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta gostujući u Apostrofu ATV-a. On je rekao da se očekuje odgovor iz Brisela.

"Na zadnjem ministarskom sastanku, siguran sam, dat je rok ministrima pravde BiH da do 27. juna, dakle do prekjuče, odnosno do prije tri dana, dostave nacrt zakona Evropskoj uniji. Ja očekujem, mi ćemo imati ministarski sastanak strukturalnog dijaloga polovinom jula, i vjerujem da će se tada nešto više znati o tome", rekao je Admir Katica, šef kabineta predsjednika VSTS BiH.

Za sedam godina nije baš da nismo ništa dogovorili, poručuju ministri pravde. Usaglasili su se oko osnivanja višeg suda Bosne i Hercegovine i ostaje još da se dogovori gdje će mu biti sjedište. Veći problem od toga su nadležnosti Suda BiH, jer Republika Srpska traži da one budu manje.

"Vrlo teško se dogovaramo. Insistira se na tome da ostane proširena nadležnost Suda BiH. Mi mislimo da mora biti jasno propisana nadležnost i rekli smo - Sud BiH je nadležan za procesuiranje samo za krivična djela koja su propisana krivičnim zakonom BiH", rekao je Anton Kasipović, ministar pravde RS.

Tako ne misli Kasipovićev kolega u Vladi Federacije. Mato Kozić kaže da pitanje zakona o sudu BiH više nije stvar strukturalnog dijaloga, nego političkog dogovora.

"Možemo da se dogovaramo koliko hoćemo, ali zadnju riječ imaće poslanici bh. parlamenta", kaže Kozić i dodaje da se "Federacija zalaže da Sud BiH i dalje ima proširene nadležnosti po kojima će Sud BiH moći da izuzima predmete od entitetskih sudova".

"Sud Bosne i Hercegovine treba imati proširene nadležnosti, nešto što je u ovom trenutku potrebno, svi treba da napravimo kompromis. I ono što sam se ja zalagao, da se uzima nadležnost na nivo Suda BiH da viši sud koj treba biti formiran odlučuje da li je sud bio u pravu, da može uzeti nadležnost", kaže Mato Kozić, ministar pravde FBiH.

I jedni i drugi vjeruju da će Evropska komisija na kraju da uvaži njihovu argumentaciju. Strukturalni dijelog pokrenut je 2011. dogovorom Milorad Dodik - Ketrin Ešton, nakon što je Republika Srpska zaprijetila održavanjem referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH.