"Džaba nam duže radno vrijeme, kad smo opet u minusu", žale se banjalučki ugostitelji. Muzike u baštama objekata ne smije biti nakon deset uveče, pa i radno vrijeme do 1 iza ponoći nema svrhu, jer se gosti pokupe čim se muzika stiša.

Na to sve, da bi dobili odobrenje da rade duže, treba da plate taksu što, tvrde i ne bi bio problem, samo kad bi mogli da zarade. I tako, kažu, u krug. Slabo poslovanje obeshrabri turiste, pa ih, tvrde, ni u cik sezone, nema ni za lijeka.

"Jedan primjer, ja sam prošle godine u sedmom mjesecu imao sedam grupa turista, ove godine u sedmom mjesecu ni jednu grupu nisam imao. Centar grada, on mora da živi. Mi imamo jedan paradoks gdje lokal do lokala, jedan lokal može da radi bez inspekcije i inspekcijskog nadzora, a drugi ne može", navodi Miloš Kuprešanin, predsjednik Udruženja ugostitelja.

Oni koji su pokušali da sačuvaju goste, morali su papreno da plate, pa čak i nekoliko puta. Zato su od gradonačelnika tražili da odluku o produženju radnog vremena stavi van snage.

"Kada je puštanje muzike u pitanju, nije do nas", odgovara gradonačelnik. Zakon o javnom redu i miru je takav kakav jeste, a mi smo ugostiteljima, koliko smo mogli, izašli u susret, tvrdi Radojičić.

"U devet-deset sati počne da se smrkava, i ljudi izađu u grad, dođu turisti i ostalo. To je zakonska odredba, mi je ne možemo promijeniti nikakvom uredbom i ona glasi: do 22 sata", pojašnjava Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke.

Zato su se ugostitelji udružili i na adresu gradske uprave poslali prijedlog rješenja, po uzoru na prestonice u okruženju. Tamo je problem riješen principom zvučne izolacije.

Konkretnih poteza od strane vlasti, ipak, kažu, i dalje nema. Naprotiv, radno vrijeme, tokom ljeta produžiće se za još sat vremena, ukoliko odbornici na narednoj sjednici prihvate prijedlog. Zabrana puštanja muzike poslije dvadeset dva, i dalje ostaje.