Ćirilica je u savremenom srpskom jeziku i govornoj praksi latinicom potisnuta do te mjere da se otvoreno postavlja pitanje njenog opstanka.

Time je položaj pisma, koje je jedno od osnovnih obilježja nacionalnog i kulturnog identiteta, krajnje neizvjestan, poručili su učesnici naučno-političkog skupa o ćirilici.

"Svugdje je zanemareno, pogledajte u Crnoj Gori nigdje nema pored puta oznake na ćirilici, pa čak ni manastir Ostrog", rekao je akademik Vojislav Maksimović.

"Narod će sačuvati jezik, ali ako izgubi pismo, time ćemo izgubiti najveću karakternu osobinu", rekao je Momčilo Krajišnik iz Asocijacije “Stvaraoci Republike Srpske”.

A da se to ne bi dogodilo, trude se, koliko mogu, u trebinjskom udruženju "Ćirilica". Na ove probleme godinama ukazuju. U isto vrijeme, iz Akedemije nauka i umjestnosti Republike Srpske poručuju da globalizacija ne smije da nas odvuče od jezika i pisma.

"Gdje god možemo zato koristiti svoju riječ, kamere, mikrofoni, mail, to mora.. Sve ostalo gdje može sačuvati", smatra Slobodan Remetić, ANURS.

"Rana predavanja, manifestacije, tako smo pokušali da ukažemo gdje je greška u tome što gubimo ćirilicu", rekla je predsjednica Srpskog udruženja “Ćirilica” Vesna Andrić.

Kao rezultat naučnih rasprava u Trebinju, biće izrađen Nacrt deklaracije o obaveznoj upotrebi ćirilice koji će biti upućen zakonodavnim institucijama na usvajanje.