Zbog optužbi za klevetu sudovi sve češće medije kažnjavaju drakonskim novčanim kaznama. Zakon ne definiše maksimalni iznos kazne pa je zbog neujednačene sudske prakse doveden u pitanje i opstanak pojedinih medija.

Godišnje, oko 100 tužbi bude podneseno protiv novinara, urednika i medijskih kuća zbog klevete, navode iz Udruženja BH novinari koje i današnjom konferencijom u Banjaluci pokušava kod nadležnih da inicira promjenu sadašnje loše prakse i propisa.

Za navodno rušenje ugleda, medije najčešće tuže političari, direktori javnih preduzeća, službenici, advokati, kriminalci koji služe kazne, pa i sudije i tužioci.

" Veliki broj tih sporova se rješava u korist javnih službenika, što je suprotno deklaraciji o slobodi političke debate vijeća Evrope koja kaže da političari moraju imati viši prag osjetljivosti na klevetu i na pisanje medija, na kritiku u medijima nego što bi to trebali obični građani.Na neki način pravosuđe pod pritiskom radi u korist političara, a ne u korist slobode izražavanja i medija", rekla je Borka Rudić, Udruženje BH novinari.

Sudije priznaju da je stanje daleko od željenog, da i u njihovim redovima trebaju imati više znanja o funkcionisanju medija. Ipak, ne propuštaju da naglase da je najvažnije da kleveta kod nas već 14 godina nije krivično djelo.

"Potrebno je još dosta edukacije kako novinara, tako isvih onih koji učestvuju u postupku, pre svega od kolega sudija, od kolega advokata, sigurno da bi efekti bili jako bolji", kaže Duško Milojica, predsjednik Osnovnog suda u Prijedoru.

Dok Evropski sud u Strazburu slobodu izražavanja postavlja kao temeljni princip demokratskog društva, U BiH često to nije praksa. Kada već kod nas završe na optuženičkoj klupi, savjet advokata novinarima je da se naoružaju dokazima.

" Međutim tu postoji jedna zamka koju naš sistem još ne udovoljava prema zahtjevima Evropskog suda, a to je da nekada činjenični navodi ne mogu biti ni dokazani.ali mora biti razumna, uložen razuman napor i mora biti dobronamjernost novinara da je sve pokušao da dokaže te činjenične navode", rekla je advkat, Biljana Radulović.

" Ja sam imao pokušaj tužbi što me najviše šokiralo je to da je pokušao da me tuži jedan sudija i koji je tek na nagovor advokata odustao od tog, kad je advokat uvidio da nema osnova za takvu tužbu", rekao je Vladimir Šušak, novinar i urednik.

Odštetni zahtjevi, koji se kreću i do petnaestak hiljada maraka, postali su sredstvo ekonomskog pristiska na medije. Zato u BH novinarima ističu da je došlo je vrijeme da se formira fond za odbranu novinara i medija pred sudovima.

Pogledajte prilog iz Centralnih ATV vijesti!