Predsjednik Srbije Aleksandar Vučuć poručio je danas u Mostaru da je za njega lično najvažnija činjenica da mir i stabilnost vlada u zemljama zapadnog Balkana, kao i da se radi na jačanju trgovinskih i ekonomskih veza.

"Srbija je u 2017. godini uvećala spoljno-trgovinsku razmjenu sa Hrvatskom za 14,2 odsto i došla je na iznos do 1,27 milijardi evra. Sa BiH u odnosu na 2016. godinu došlo je do povećanja za 13,1 odsto i dostignuto je 1,7 milijardi evra. Ozbiljno rastu i uvoz i izvoz iz naše zemlje, što je dobro za privrede naših zemalja", rekao je Vučić novinarima.

On je istakao da je to najvažnija posljedica svakog političkog razgovora čelnika zemalja regiona, ističući da im je primaran zadatak da naprave okvire u kojim će se ljudi osjećati sigurno i slobodno da se ekonomski povezuju, dobro rade, zapošljavaju i zarade više.

"Naši razgovori nisu nikada slatki, ni jednostavni. Imamo bezbroj naslijeđenih problema i pokušavamo na promijenimo atmosferu i jedan po jedan ublažimo i rješavamo probleme", rekao je Vučić.

On je najavio da će 9. marta Beograd posjetiti ministar saobraćaja Hrvatske /Oleg Butković/ sa kojim će se razgovarati o rekonstrukciji i renoviranju pruge Beograd-Zagreb u dužini od 412 kilometara.

"Ostaje nam dio Ruma-Šid i visina novca koji treba da izdvojimo je 250 miliona evra, i mi smo za to spremni. Infrastruktura, jedna od šest inicijativa iz Strategije EU za zapadni Balkan, za nas je od ključnog značaja", rekao je Vučić.

Bilo je riječi i o "prstenu auto-puteva" koji povezuje Srbiju i BiH, koje su i u bivšoj SFRJ bile najslabije povezane, i pravcu Sarajevo-Tuzla-Brčko-Bijeljina-Beograd, ali i Sarajevo-Pale-Sokolac-Goražde ili neka druga trasa, pa Beograd i krak koji bi išao od Novog Pazara i Sjenice do Duge Rese i Boljare granice sa Crnom Gorom.

"Mi smo za to spremni i ostalo je 60 kilometara sa te strane i još nepunih 20 kilometara kod skretanja kod Kuzmina do granice sa BiH", rekao je Vučić.

On smatra da je CEFTA donijela mnogo dobrog uključujući i političku stabilnost, te da je kako se smatra u Srbiji dostigla vrh saradnje i da je potrebno i moguće pronaći dodatne i još značajnije mehanizme.

"Mi smo od EU dobili 115 pitanja na koja treba da odgovorimo po pitanju stvaranja regionalne ekonomske zone. Mnogi kasne i moramo da ubrzamo svoj rad i moramo da govorimo o budućnosti, radimo na ujednačavanju poreskih i carinskih stopa, te stopa za subvenciju i načinimo gotovo jedinstveni privredni ambijent koji nema nikakve veze sa bilo kakvim Jugoslavijama", rekao je Vučić.

On je napomenuo da je bilo riječi i o uklanjanju carinskih barijera kako bi se spriječilo da kamioni čekaju 15 do 20 časova na granicama, da se umanje operativni troškovi.

"Istovremeno, što se granica tiče, imamo neriješenu granicu između Hrvatske i Srbije, BiH i Srbije i Hrvatske i BiH. Što se Srbije tiče, mi smo spremni i sa Hrvatskom smo dogovorili da u naredne dvije godine to pokušamo bilateralno da riješimo, ako ne da izaberemo tijelo, instituciju, arbitražni organ kojeg bi se obje strane držale", rekao je Vučić.

Kada je riječ o BiH, Vučić je naveo da se pokušalo to pitanje razriješiti, da se Srbija fer ponašala, izrazivši nadu da će BiH uložiti dodatni napor da se do dogovora dođe što prije, za dobrobit uzajamnog evropskog puta i odnosa između zemalja.

Predsjednik Srbije je izrazio nadu da će uskoro biti održan naredni sastanak trilaterale u Novom Sadu, te pozvao poslovne ljude iz BiH da za mjesec dana posjete Sajam u Mostaru, naglašavajući da je Srbija zemlja partner i da dolazi najveći broj izlagača do sada.

Predsjednik Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović podsjetila je da je prošlo šest godina od posljednjeg trilateralog sastanka.

"Sastanak je bio vrlo koristan jer su uz otvorena pitanja koja postoje između tri zemlje ili bilateralna pitanja dotakli i ona područja saradnje koja moraju biti produktivna i pozitivna. Tokom sastanka bilo je riječi o Strategiji EU o zapadnom Balkanu, prije svega, željela bih potvrditi da Hrvatska podržava suverenitet, teritorijalnu cjelovitost BiH i konstitutivnu ravnopravnost sva tri naroda na njenoj cijeloj teritoriji", rekla je predsjednik Hrvatske.

Ona je podvukla da Hrvatska podržava i evropski put BiH, čestitajući na predaji odgovora na Upitnik Evropske komisije 28. februara, ali istovremeno je izrazila podršku evopskom putu ostalih zemalja Jugoistočne Evrope.

"Hrvatska će svakako zagovarati evropski put, kandidaturu i datum pregovora za BiH što je moguće prije. Šest ključnih područja Strategije o zapadnom Balkanu su društveno-privredni razvoj, energetska povezanost, digitalna agenda, pomirenje i dobrosusjedski odnosi i to su teme kojih smo se dotakli danas, a razgovarali smo i o otvorenim pitanjima i mogućnostima saradnje", rekla je predsjednik Hrvatske.

Ona je napomenula da je bilo riječi i o povezivanju transportne i energetske infrastrukture, posebno kada je riječ o izgradnji auto-puta na Koridoru "Pet ce", koji će povezati Ploče i Budimpeštu i njegovo nadovezivanje na prsten auto-puta koji je predviđen između BiH i Srbije.

"Bilo je riječi o željezničkim pravcima, daljem razvoju luke Ploče kao i mogućnosti za BiH da osnažni konkurentnost svoje privede. Vidim i mnogo prilika za nastup na trećim tržištima za sve tri zemlje i različite projekte u oblasti industrije i industrijske saradnje", dodala je Kitarovićeva.

Prema njenim riječima, bilo je riječi o energetskom povezivanju, razvoju projekta Transjadranskog gasovoda, povezivanju Jadransko-jonskog gasovoda i izgradnji LNG terminala na Krku i interkonekcije prema BiH i Srbiji će omogućiti snaženje prostora, ne samo u privrednom, već i u političkom smislu.

"Znamo da politička stabilnost uveliko zavisi od energetske stabilnosti i činjenici da diverzifikacijom izvora energije ne samo da se spuštaju cijene, kako za privredu, tako i za domaćinstva, već se doprinosi stabilnosti naših zemalja", rekla je predsjednik Hrvatske.

Prema njenim riječima, jedno od pitanja kojima se bavi Hrvatska bilo je i depopulacija zemalja zapadnog Balkana. Kitarovićeva je dodala da je posebno zabrinuta trendovima u BiH naglašavajući da se saradnjom može učiniti mnogo kako bi se obezbijedio ostanak i opstanak sva tri naroda i ostalih na prostoru BiH.

(Srna)