Ljeto nam sa sobom donosi i velike vrućine, koje teško podnose ne samo hronični bolesnici i starije osobe, već predstavljaju veliki napor i za organizam mladih, zdravih ljudi.
Sposobnost održavanja stalne tjelesne temperature uprkos promjenama u temperaturi okoline naziva se - termoregulacija.
Naše tijelo ima razne metode za održavanje unutrašnje tjelesne temperature na normalnom nivou od oko 37 ° C, kao što su – u zavisnosti od temperature okoline – sužavanje i širenje krvnih sudova, znojenje, drhtavica, pojačan osećaj žeđi i još neki mehanizmi prilagođavanja. Tokom ljetnjih dana suočavamo se sa ekstremno visokim temperaturama vazduha, a situacija je još nepovoljnija ako ne duva vetar i ako je vlažnost vazduha visoka. Dolazi do opasnosti od zakazivanja mehanizama kojima se naš organizam brani od visokih temperatura, piše PlivaZdravlje.
Reakcija organizma na vrućine
Kada je spoljna temperatura visoka dolazi do pojave znojenja, koje ima funkciju hlađenja organizma. Međutim, tim putem se iz tijela gubi tečnost i elektroliti, a zbog intenzivnog znojenja može doći do pojave toplotnih grčeva i toplotne iscrpljenosti. Iako su neprijatne, ove pojave po pravilu ne zahtjevaju ljekarsku pomoć. Prepoznaju se po grčevima u mišićima, mučnini, nagonu za povraćanje, osjećaju malaksalosti, razdražljivosti, ubrzanom pulsu, ubrzanom disanju, a može doći i do kolapsa (nesvjestice).
Za vrijeme leta česta je i pojava sunčanice, do koje dolazi kada se osoba kreće nepokrivene glave po jakom suncu. Tada dolazi do širenja krvnih sudova oko mozga te pregrijavanja samog moždanog tkiva. Uz već navedene simptome izlaganja visokim temperaturama, sunčanica se može manifestovati i ozbiljnijim poremećajima svijesti.
U slučaju pojave nekih od simptoma koji prate izloženost velikim vrućinama, potrebno je reagovati sklanjanjem sa sunca u hladovinu i uzimanjem većih količina tečnosti radi njene nadoknade. Najbolje je piti običnu hladnu vodu, a u slučaju dehidracije i gubljenja elektrolita, potrebno je piti rastvor za rehidraciju, a ako nemate, za prvu pomoć je dobra i zasoljena voda. Pomoći će i tuširanje mlakom vodom, a u slučaju pojave toplotnih grčeva i lagana masaža zahvaćenih mišića.
Iako su često neprijatni, ovi simptomi po pravilu ne ostavljaju dugotrajne posljedice na organizam, ali ponekad glavobolja i osjećaj iscrpljenosti mogu potrajati i nekoliko dana.
Toplotni udar
Toplotni udar može se razviti postupno, ali može nastati i iznenadno. U slučaju dužeg izlaganja vrlo visokim temperaturama može doći do toplotnog udara. Riječ je o potencijalno vrlo opasnom stanju u kojem organizam zbog zakazivanja mehanizama termoregulacije gubi sposobnost prilagođavanja visokim spoljnim temperaturama. Budući da organizam više nije u stanju da snizi tjelesnu temperaturu na fiziološki nivo, tjelesna temperatura može preći 40° C, pri čemu može doći do oštećenja vitalnih organa kao što su mozak, srce i bubrezi.
Simptomi toplotnog udara su sledeći:
– telesna temperatura iznad 40 ° C
– jaka glavobolja
– nesvjestica
– smušenost
– vrela koža i crvenilo bez pojave znojenja
– mučnina i povraćanje
– grčevi
– ubrzan rad srca
– ubrzano i plitko disanje
Potrebno je reagovati brzo jer nelečeni toplotni udar može dovesti do trajnih posljedica, pa čak i smrti. Toplotni udar zahtjeva ljekarsku intervenciju, zato odmah pozovite ljekara. U međuvremenu morate odmah pružiti pomoć oboljeloj osobi – morate je ohladiti. Unesite oboljelu osobu u klimatizovani prostor te po potrebi skinite s nje suvišnu odjeću. Ako ste u mogućnosti, istuširajte osobu u mlakoj vodi, a pomoći će i stavljanje ledenih obloga na glavu, vrat, pazuhe i prepone. Ako je osoba pri svijesti, dajte joj da pije hladnu tečnost, najbolje vodu. Ako je osoba bez svijesti ili ako povraća, postavite je u bočni položaj kako se ne bi ugušila. Pratite tijelesnu temperaturu oboljele osobe toplomerom i nastavite hlađenje dok temperatura ne padne na normalnu vrijednost, oko 37 ° C.
Prevencija pojave simptoma
Za vrijeme letnjih vrućina najbolje je izbjegavati izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti i visokim temperaturama. Koliko vam situacija dopušta, dane kada vladaju velike vrućine provodite što je više moguće u hladnim, po mogućnosti klimatizovanim prostorima. Oblačite se lagano, a po mogućnosti na glavi nosite kapu ili šešir. Pijte dovoljno tečnosti kako biste izbjegli dehidraciju – bilo bi idealno da sa sobom uvijek nosite flašicu s vodom. Pripazite i na ishranu; leto je vrijeme kada se jede lagana hrana, a obroci treba da budu manji. Izbjegavajte teže fizičke radove u prostorima koji nisu adekvatno klimatizovani. Uz malo pažnje moći ćete izbjeći većinu neprijatnosti koje sa sobom donosi većini ljudi, uprkos svemu, omiljeno godišnje doba.
