Test za srednjoškolce: Ko je umjetnik, Ceca ili Cane

  • 05.05.2018. 17:51

Poslije bure koja se podigla u javnosti zbog toga što se stih pjesme Marine Tucaković „Sećaš li se lepi grome moj“ našao u radnoj svesci za peti razred izdavačke kuće Bigz, na društvenim mrežama pojavila se slika Kletove zbirke zadataka iz književnosti za prvi razred srednjih škola, u kojima je takođe navedena pjesma Marine Tucaković „Kukavica“.

Obje pjesme pjeva folk pjevačica Svetlana Ceca Ražnatović. Kao i u prvom slučaju, i ovdje je fotografisana samo pjesma, a zadatak se ne vidi u cjelini, što je bilo dovoljno da izazove lavinu negativnih komentara na društvenim mrežama. A u zadatku je pored „Kukavice“ navedena i pjesma Zorana Kostića Caneta „Hoću da znam kuda vodi ovaj put“, a na susjednoj strani je data tabela u kojoj su sugerisane najvažnije poruke, ideje, univerzalna značenja teksta i estetski doživljaj. Od učenika se traži da, kako piše, pročitaju dvije vrlo popularne pjesme različitih žanrova i umjetničke vrijednosti, da izaberu tvrdnje iz tabele koje se odnose na jednu ili drugu, i da se na osnovu toga opredijele za pjesmu koja nije samo popularna već svojom formom i univerzalnošću zadovoljava kriterijume umjetničkog djela.

ceca

Tako učenici, recimo, treba da se opredijele u kojoj pjesmi je iskazana čovjekova zapitanost o smislu postojanja i svijest o sopstvenoj nesavršenosti. Jedna od poruka je i da je raskid ljubavne veze predstavljen kao vrlo opasan čin koji može dovesti do tragičnih posljedica – uginuća lastavice to jest ostavljene žene. Đaci treba da prepoznaju i u kojoj pjesmi je „prikazan čovjekov vapaj za slobodom, za pravom na lične izbore i prihvatanje prava drugog čovjeka na drugačije opredjeljenje“, a gdje se sugeriše da moralno ogrešenje muškarca nije u činu prevare, već u činjenici da on tu prevaru neće da prizna. Ako je prizna, vrata njenog srca će mu se ponovo otvoriti. Još jedna od poruka glasi ovako: nju su oduvijek lagali, ali je konačno naučila da prepozna laž. Sada, kada je sposobna da tu laž raskrinka, ona pristaje da živi u njoj, i zato ga moli da ne ode drugoj ženi.

Autorke zbirke Aleksandra Kuzmić i Mirjana Stakić Savković ističu da u pomenutom zadatku treba pažljivo pročitati instrukciju i razumjeti da ovakav zadatak nije slučajno nastao, da je pažljivo osmišljen, argumentovan i funkcionalan i da izražava profesionalni stav iza kojeg stoje i za koji se zalažu.

"Instrukcija kojom se upućuje kako rješavati zadatak sugeriše da sve što je popularno ne mora imati umjetničku vrijednost. Instrukcija naglašava činjenicu da popularnost teksta ne podrazumijeva i ostvarene etičke i estetičke kriterijume – dolične ideje, poruke, opšteljudske vrijednosti, univerzalna značenja teksta, njegovu prikladnu umjetničku formu, adekvatan stilski izraz i slično. Argumentacija koja pokazuje zbog čega tekst pjesme „Kukavica“ ne predstavlja umjetničko djelo precizirana je i razložena u postavci zadatka i u ponuđenim rješenjima", navode autorke.

Za stručnjake Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja ovaj zadatak nije sporan. Ukazuju da je cilj zadatka jasan: da se procijeni vrijednost datih tekstova i razvija kritičko mišljenje učenika o dva različita doživljaja – umjetnosti i subkulture. U Zavodu kažu da je komisija koja je pregledala ovu zbirku svjesno dala pozitivno mišljenje. Napominju i da od naredne školske godine startuje reforma gimnazija, te da se u nekom trenutku očekuju novi udžbenici po novom nastavnom programu.

cane

Autorke Zbirke zadataka iz književnosti sa književno-teorijskim pojmovima kažu da je ta knjiga slika njihovog dugogodišnjeg rada u učionici i odraz njihove vjere u profesuru.

„A profesor, čak i danas, mora ostati častan, odgovoran i dostojanstven čovjek, svjestan sopstvene uloge u vaspitavanju povjerene mu mladosti. Jer Dositej je davno mudro primijetio da je mlada duša poput mekog voska i da će njen oblik zavisiti od kalupa u kojem se modeluje. Uvjerene da je tako, trudimo se da se ne osramotimo pred ljudima čiji portreti stoje iznad naših glava dok mladim ljudima objašnjavamo da su upravo oni – Sveti Sava, Dositej Obradović, Njegoš, Andrić, Crnjanski i njihovi brojni književni saputnici – dostojni uzori na koje se valja ugledati. Mi dugujemo njima, knjigama i katedri. Njihovim djelima, knjigama koje pišemo i katedrom za kojom stojimo borimo se protiv estradizacije mladosti i ne pristajemo na popularnost bez utemeljenosti u ljepoti, dobroti, obrazovanju, vaspitanju i hrabrosti. I ne trudimo se da pametujemo, ne želimo da nipodaštavamo, ali zadržavamo svoje ljudsko pravo da se odužimo svim knjigama koje smo pročitale, svim učiteljima i profesorima koji su nas podučavali od osnovne škole do doktorata i svim učenicima koje podstičemo da ne liče na ri(j)aliti program, ni na estradni koncept života, koji im se tako agresivno i silovito nude kao popularni obrasci ljepote postojanja“, poručuju autorke.

(Danas)