Ministar porodice, omladine i sporta Republike Srpske Nada Tešanović izjavila je danas Srni u Neumu da se na osnovu dosadašnje prakse može zaključiti da je nedovoljna koordinacija i saradnja subjekata zaštite velika prepreka žrtvama nasilja za ostvarivanje njihovih prava.

"Saradnja subjekata zaštite i razmjenjivanje podataka i informacija o konkretnim slučajevima su preduslov adekvatne primjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, ali i drugih propisa kojima se žrtvama nasilja u porodici priznaju određena prava", rekla je Tešanovićeva u Neumu, gdje je organizovan skup o primjeni međunarodnih standarda za zaštitu od nasilja u porodici.

Ona je dodala da se problem u nekim lokalnim zajednicama prevazilazio tako što su subjekti zaštite potpisivali protokole/memorandume o saradnji i time, u mjeri u kojoj je zakon dozvoljavao, sami uređivali svoje međusobne odnose, nadležnosti i postupanja u slučajevima nasilja u porodici.

Tešanovićeva je istakla da podaci pokazuju da su postupci pred sudovima najčešće trajali i po godinu i više dana, te da ovi predmeti nisu smatrani hitnim.

"To je još jedna od okolnosti koja je doprinosila utisku da rad na pitanjima nasilja nije nužno shvaćen kao prioritet, te je kod žrtava dovela do percepcije da sistem u tom dijelu ne funkcioniše. Osim toga, za nasilje u porodici najčešće su pokretani i vođeni prekršajni postupci i izricane prekršajne sankcije, od kojih najčešće novčana kazna i uslovna osuda. Izuzetno i rijetko su izricane zaštitne mjere, od kojih je najčešće zabrana uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja i zabrana prilaska", kaže Tešanovićeva.

Ona je navela da je, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, u 2013. godini evidentirano 1.088 slučajeva nasilja u porodici, koji su sankcionisani kao prekršaji ili krivična djela, a koja je počinilo 1.047 muškaraca i 96 žena.

Tešanovićeva je na tematskoj radionici o temi "Implementacija međunarodnih standarda za sprečavanje i borbu protiv nasilja prema ženama u BiH", održanoj u Neumu od 27. do 29. juna, rekla da su 2013. evidentirane 1.362 žrtve nasilja, od kojih 67 djece do 14 godina, 65 djece od 14 do 18 godina, 892 žene starije od 18 godina i 338 muškaraca starijih od 18 godina.

Ona je navela podatak da je u sigurnim kućama tokom 2013. godine bilo smješteno 107 žena i 113 djece, od čega na osnovu rješenja centara za socijalni rad, odnosno službi socijalne zaštite 46 žena i 48 djece.

Prema evidenciji Ministarstva porodice, omladine i sporta Srpske, od 2007. do 2013. godine u sigurnim kućama u Republici Srpskoj bilo je zbrinuto 812 žena i 1.006 djece. Na SOS telefonski broj 1264 za pomoć žrtvama nasilja u porodici od 2005. godine do kraja 2013. bilo je 29.899 poziva /3.982 samo za 2013. godinu/, od čega je 98 odsto žrtava bilo ženskog pola.

Na ovom skupu, na kojem su osim Tešanovićeve, učestvovale i potpredsjednik Narodne skupštine Srpske Snježana Božić, ministar pravde Gorana Zlatković, narodni poslanici Snježana Jokić i Radmila Kocić, sekretar Ministarstva uprave i lokalne samouprave Snežana Dragosavljević, zamjenik gradonačelnika Banjaluke Jasna Brkić i predstavnice nevladinih organizacija koje se bave pružanjem pomoći i podrške ženama i djeci žrtvama nasilja u porodici, usaglašene su preporuke za dosljedniju i kvalitetniju primjenu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj, uz uvažavanje interesa žrtve.

Preporukama se traži da nadležna ministarstva i subjekti zaštite prepoznaju sve radnje nasilja obuhvaćene ovim zakonom, a ne samo fizičko nasilje kao što je sada slučaj.

Preporukama se traži i sprečavanje dodatne viktimizacije žrtava /prebacivanje krivice na žrtvu, traženje razloga za počinjeno nasilje, prijetnja oduzimanjem djece, pritisak na žrtvu, preuranjeni kontakt djece i žene sa učiniocem nasilja.../, te dosljedno provođenje člana 21. Zakona kojim je propisano da centri za socijalni rad obrazuju tim radi utvrđivanja plana pomoći žrtvi i koordinacije aktivnosti u procesu pomoći žrtvi u skladu sa njenim potrebama i izborom.

Jedna od preporuka je i da se omogući ženama i djeci žrtvama nasilja u porodici lakši pristup sigurnim kućama i svim drugim vidovima pomoći, podrške i zaštite, bez komplikovanih procedura.

Učesnice skupa preporukama traže od Vlade Srpske i lokalnih zajednica da obezbijede redovno finansiranje neophodnih stalnih troškova zbrinjavanja žrtava nasilja u sigurne kuće, što postojeći model finansiranja ne obezbjeđuje.

S obzirom da 1. avgusta stupa na snagu Konvencija Savjeta Evrope o suzbijanju i sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, na skupu je naglašeno da je neophodno da se u što skorije vrijeme usaglase pravni propisi Srpske sa ovom konvencijom i drugim međunarodnim standardima.

"Na skupu smo zaključile da najviše problema u ostvarivanju prava po osnovu ovog zakona žrtve nasilja imaju u centrima za socijalni rad, koji veoma restriktivno odobravaju zbrinjavanje žena u sigurne kuće", rekla je Nada Golubović, predsjednik Izvršnog odbora fondacije "Udružene žene" iz Banjaluke, koja je i organizovala skup.

Direktor sigurne kuće iz Modriče Gordana Vidović istakla je da je u praksi često prisutna sekundarna viktimizacija žrtve, ali bi se taj problem mogao prevazići ukoliko bi nadležne institucije i organizacije prihvatile predložene poreporuke.