Hiljadu maraka za kvadrat poslovnog prostora naspram tri hiljade maraka po kvadratu i više, u srcu Banjaluke, svega stotinak metara udaljeni jedan od drugog.

Čudno je da se u Banjaluci može kvadrat poslovnog prostora platiti hiljadu maraka pa i manje.

Tri hiljade  kvadrata poslovnog prostora nedaleko od Narodne skupštine kupca čeka već osam godina. U komšiluku kvadrat u zgradi Centralne banke koštao je 2.200 maraka. Ni ponuđačima nije jasno da njihovi kavadrati za toliko godina ne nalaze kupce. Samo nekoliko metara dalje, nikle su nove stambene zgrade gdje  kvadrat poslovnog prostora košta i do tri hiljade maraka  i kupaca ne manjka. Zvuči nelogično, ali informacije sa terena od agenata nekretnina govore u prilog toj situaciji.

"Razlog nije samo cijena po kvadratu nego je razlog i nominalno veliki iznos novca koji je potreban izdvojiti, pošto su u pitanju veće kvadrature. Lako je kupiti poslovni prostor od pedesetak kvadrata, ali za poslovni prostor od 3.000 kvadrata treba mnogo više novca. E sad je pitanje likvidnosti tih klijenata, pa onda spsobonosti banaka, odnosno želje banaka da prate takvu vrstu investicija", kazao je Dragan Milanović iz "Remaks nekretnina".

"Nije isto zgrada koja ima hiljadu kvadrata ili stara zgrada i ona zgrada koja se sad tehnički prima i prodaju se stanovi, poslovni prostori. Ona je daleko opremljenija, ti se stanovi, poslovni prostori prodaju po komadu a ovamo  se cijela zgrada prodaje", komentariše Manojlo Popović iz "Senzor nekretnine".

Do poslovnih prostora koji zajape prazni, kažu stručnjaci  došli smo zahvaljujući  uzletu stanogradnje. Investitori prvenstvno ulažu u ovaj segment na tržištu nekretnina jer ima odličnu prođu. Regulacionim planovima često je predviđeno da prizmelje pa i galerija u zgradama budu poslovni prostori. Izmjena regulacionih planova je duga, komplikovana, i košta, a investitori imaju svoje rokove i planove.  Ulaganje vrate prodajom stanova, poslovne prostore kompenzuju sa izvođačima radova ili na neki drugi način.

"Tako da ne može se reći da toliko košta poslovni prostor, ali cijene u strogom centru grada, u Gospodskoj,  mada ih nema na prodaju, dosežu vjerovatno i do 10.000 po kvadratu, mada ja ne znam da ima neki prosotor da se prodaje u Gospodskoj ulici.  Imamo situaciju u tim zgrada što sam pričao da imamo  poslovnih prostora koji su građeni, a stoje prazni pa su došli u situaciju  da su u rangu stana, čak negdje i jeftiniji. To se sad kreće od nekih 2.000 maraka do u centru grada visokih deset hiljada", kaže Milanović.

"Ljudi traže veće cijene odnosno više nego što pojedinom  poslovnom prostoru pripada odnosno vrijedi. Puno traže  i to je velika greška, umjesto da idu ponuda - potražnja  sada neke izdaju onako kako mogu, a sutra ako se pojavi, šta ja znam, neka dižu cijene. Većina njih krenu od velike cijene", rekao je Popović.

Dok za stanove nema zime i lako pronalaze svoje kupce i po cijeni od 2.500 pa i 3.000 maraka po kvadratu u centru Banjaluke, poslovni prostori teško će na zelenu granu. Dotući će ih  izgradanja velikih tržnih centara koji na jednom mjestu koncentrišu na stotine poslovnih prostora i pažnju kupaca dovlače pod jedan krov.