Prije nego što ospemo drvlje i kamenje po vlastima koje predlažu povećanje stope PDV-a sa 17 na 20 odsto, treba vidjeti ko će platiti cijenu ovolike budzetske potrošnje.

Da li je lakše da se svi pokrijemo po glavi dok Vlada to pokrije novim zaduženjima ili je bolje da povećamo stopu PDV-a? Drugim riječima, da li će nesposobnost vlasti koju je sama birala platititi ova ili neka nova generacija? Sigurno je najlakše, ali nije i najpoštenije sav teret prebaciti na generacije koje odlaze, pa zato treba sagledati sve strane ideje da se povećaju porezi.

"Povećanje od 1% donosi u Republiku Srpsku povećanje prihoda za 100 miliona.Naš tekući deficit se kreće oko 150 miliona godišnje, što znači da bi sa stopom od 20 koja je opet najniža u regionu mogli da imamo pokriven tekući deficit i dodatni novac za investiranje", kaže Milorad Dodik, predsjednik RS.
"Ekonomska teorija potvrđuje da ako nam nedostaje budžetskih prihoda onda moramo povećati poreske stope.E sad to nije baš tako jednostavno uzimajući u obzir elastičnost tražnje, odnosno koliko mi iz potrošnje stanovništva možemo iscijediti poreza. To smo imali kod doprinosa za PIO i zdravstvo gdje smo imali negativne efekte povećanja stopa", naveo je Goran Radivojac, ekonomski analitičar.

Na pitanje koliko se može iscijediti poreza iz stanovništva kojem opada kupovna moć, odgovor su za sada dali samo stručnjaci Uprave za indirektno oporezivanje. Strahuju od kontraefekata, jer
se stopa privrednog rasta još vrti oko nule i dvoumi na koju će stranu, pa svako povećanje nameta dovodi do smanjenja potrošnje i odlaže izlazak iz krize.

Kako nemamo energetsku strategiju teško ćemo se nositi sa povećanjem cijena energenata, a negativne efekte povećanja nameta već smo vidjeli na akciznoj robi. Zbog razvoja crnog tržišta ove godine samo na akcizama na domaću naftu i duvan, izgubili smo 18 miliona maraka.

Povećanje stope bi neminovno umanjilo fiskalnu konkurentnost sistema. Stopa PDV-a u BiH od 17 odsto je jedna od najnižih u Evropi, a analiza Evropske komisije pokazuje da zbog niskih stopa u nekim članicama dolazi do prelijevanja prihoda iz onih zemalja sa višim stopama PDV-a. S obzirom na to da je BiH tranzitna zemlja, niske stope PDV-a i akciza mogu uticati da međunarodne prevozničke kompanije preusmjere rute preko BiH.

Upravo na toj logici je posao vijeka napravio Tuzlanski aerodrom, pa kod odlučivanja i taj segment treba uzeti u obzir. U Evropi danas Luksemburg sa stopom od 17 odsto, privlači potrošače iz susjednih zemalja iz kojih uzima milijarde evra prihoda. S druge strane i sa povećanjem koje se predlaže stopa PDV-a u BiH ostala bi najniža u okruženju. Ako se privreda opravi i podnese teret povećanja PDV-a, ekspert vlade Republike Sprske u Upravnom odboru Uprave za indirektno oprezivanja Miodrag Kudić, računa da će godišnji prihodi u BiH skočiti za 600 miliona maraka od kojih će bar 200 godišnje dobiti Republika Srpska.

"Ono što se da naslutiti jeste da je povećanje stope PDV-a bila jedna od stavki iz aranžmana sa MMF-om. Tačno je da su sve zemlje oko nas već uradile prije 3-4 godine i nije neuobičajeno da mi u svemu pa i u tome kasnimo. E sad kako će populacija, odnosno stanovništvo to dočekati vjerovatno negativno, ali s druge strane zaduživanje nije igra bez granica", pojašnjava Goran Radivojac.

O tome treba dobro razmisliti, jer već ove godine Vlada Republike Srpske umjesto petogodišnjih, na berzi počinje da emituje desetogodišnje obveznice sa paprenom kamatom. Planira i restrukturisanje duga u kojem će novim kreditima sa dužim rokom otplate zatvoriti stare koje sve teže otplaćuje i teret prebaciti na generacije koje dolaze. Ako ipak odlučimo da dio tog tereta i vlastitih grešaka platimo sami možemo očekivati i značajan rast cijena, s obzirom na to da se u takvim sluačjevima i trgovci obavezno ugrade.