Oni koji, trenutno, imaju mandat da se bave problemima u resoru prosvjete, muku muče sa silnim problemima. A onaj koji ih je ove godine dobro potresao jeste najmanji broj upisanih učenika u osnovne škole. I kao da to nije dovoljno, alarm se upalio i na fakultetima. Nakon prvog upisnog roka, praznih mjesta je više nego ikad. Gdje su nam brucoši, u Temi dana - Jelena Grahovac.
"Danas đeca, sutra đeca i opet đeca", bila je mantra bivše direktorke Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Banjaluci Nataše Radulović. Njeno geslo trebalo bi da postane i mantra vlasti u RS. Nikad manje prvačića upisanih u prvi razred, zatvaramo 15 osnovnih škola, a na dva javna univerziteta u Srpskoj ove godine, kao ni jedne do sada, 2.663 slobodna mjesta dočekaće studente koji sutra polažu prijemni ispit u drugom upisnom krugu. Šta nam se to dešava? Kome ili čemu univerziteti u Srpskoj plaćaju danak?
"Imamo 8.800 srednjoškolaca koji su završili srednju školu u RS, koji su bili potencijalni kandidati da se upišu na neku od visokoškolskih ustanova, odnosno univerziteta i fakulteta, tako da je to u odnosu na 10.000 kojih je bilo prošle godine jedno drastično smanjenje, koje je pitanje populacione politike, prirodnog priraštaja i tome slično", kaže Luka Kecman, prorektor za kadrovske i materijalne resurse Univerziteta u Banjaluci.
"Evidentno je da odlaze najvrijedniji, odlaze najbolji, odlaze i snalažljivi. Postavlja se pitanje - da li će ikad iko odgvarati za ovo što nam se danas događa u obrazovanju uopšte, ne samo u visokom obrazovanju? Šta nam se događa u visokom obrazovanju? Događa se to da školujemo kadrove koji nikome nisu potrebni, ne osluškujemo šta nam treba, nemamo u dobroj mjeri spregu realnog sektora i potreba društva. To nisu samo obaveze fakulteta, to su obaveze društva - da napravi preciznu procijenu šta nam treba i kako treba", rekao je Nenad Novaković, profesor BLC koledža.
Loša ekonomska situacija odvlači potencijalne brucoše, jer roditelji nemaju para da ih dalje školuju ili srednjoškolci budu lude sreće, pa se zaposle. Drugi, uz nagovor i finansijsku pomoć roditelja, odluče da će grijati studentske klupe u Beogradu, Novom Sadu, Gracu, Beču, pa i preko bare, a to su još neki u nizu razloga za manje brucoša na fakultetima u Srpskoj.
Sve ih je manje i na privatnim fakultetima, mada te informacije čuvaju kao zmija noge. Čini se da je i tamo prošla nekadašnja pomama za diplomama. Sutra će studente, bar na banjalučkom Univerzitetu, dočekati, recimo, 155 praznih mjesta na elektrotehnici, 150 na Poljoprivrednom fakultetu, 118 mjesta čeka potencijalne pravnike, 212 stolica vapi za studentima na Prirodno-matematičkom fakultetu.
"Ovo su vjerovatno posljedice negativnog pristupa obrazovanju, odnosno visokom obrazovnju kod nas. Otvoren je jako veliki broj fakulteta, odnosno univerziteta, uključujući tu i privatne fakultete. Imamo jako veliki broj fakulteta, jako veliki broj studijskih programa, a što se tiče populacije, broja tih đaka koji su na raspolaganju za upisivanje fakulteta, njih nema toliko i iz godine u godinu se smanjuje taj broj", kaže Darko Knežević, dekan Mašinskog fakulteta u Banjaluci.
Ipak, i u takvoj statistici, stigla je vijest da je ovih dana Univerzitet u Banjaluci napredovao za 500 mjesta na najnovijoj rang-listi Vebometriksa, jedne od najreferentnijih lista koje pokazuju stanje na univerzitetima.
Plan je na Univerzitetu da se do januara sljedeće godine popnu za još 500 mjesta. U taj plan, koliko god ambiciozan bio, mora da se uvrsti i stavka - kako vratiti povjerenje u domaću akademsku zajednicu i kompletan obrazovni sistem, bez kojeg nam nigdje nema puta. Jer ne mogu baš svi na put za Beograd, Grac ili Beč.
