Tema dana: Šta nam plate i procenat zaposlenih govore o jednakosti polova?

Autor Milan, ATV

Objavljeno: 19:34, 09.01.2018

Vijest koja je na brdovitom Balkanu prošla relativno nezapaženo – Island je prije pet dana postao prva zemlja na svijetu koja je uvela u zakon da muškarci i žene moraju da budu jednako plaćeni.

Sličnu pažnju je pobudila je i urednica BBC-a koja je nakon 30 godina rada dala ostavku, jer su njene kolege bolje plaćene od koleginica. Brdoviti balkanski patrijarhat je daleko od toga. Zvaničnih podataka o platama po polovima nema, ali prema nekim istraživanjima, razlika među platama u BiH je i do 46 odsto. U korist muškaraca, naravno. Narodnim rječnikom rečeno zna se ko kosi, a ko vodu nosi.

“Muškarci su ti, kada radimo stereotipe bilo sa političarima, omladincima, ženama prepoznajemo muškarca kao onog koji treba da brine o porodici. On je taj koji treba da doprinosi porodici sa novcima, i prepoznaje ženu kao nekoga ko treba da uređuje kuću. Muškarci uređuju državu, a žene uređuju kuću. Upravo iz tih stereotipa, muškarcima se daju veće plate, a ženama mnogo manje”, navodi Nada Golubović, predsjednik UO Fondacije “Udružene žene”.

Možda ne znamo tačno ko ima kolike plate, ali znamo ko radi, a brojke su i tu poražavajuće. Prema podacima Zavoda za statistiku, u Republici Srpskoj radi samo 26 odsto žena, a muškaraca skoro duplo više. Dakle većinom su domaćice ili statističkim eufemizmom rečeno pomažući članovi domaćinstva.

Poslodavci tvrde da, kada zapošljavaju, ne gledaju “ko je šta”, nego ko može bolje da se snađe na radnom mjestu. Primanja su različita, jer su poslovi različiti.

“Što se tiče plata žena, moram reći razlikuju se primanja, žena i muškaraca, ali zato što rade različite poslove. Tamo gdje rade iste poslove, ja ne mislim da ima razlike, barem u mojoj firmi. One poslove koje radi žensko i muško, ne kaže se ko radi, nego se kaže koji posao radi. Što se tiče tih prava u RS, mislim da nema razlike. Izuzev što muški rade malo teže poslove, pa malo veća primanja imaju, to jedino može biti razlog”, rekao je Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

“Kada se danas zapošljavaju žene, računa se na to da će ona možda iči na trudničko bolovanje, što joj onemogućava da doprinosi specijalno kod privatnih poslodavaca, jer zakon nije dovoljno dobro uređen. Tako da poslodavci kada daju nadoknade za porodiljne dopuste, daju bruto nadoknadu, a država vraća neto nadoknadu”, navodi Nada Golubović, predsjednik UO Fondacije “Udružene žene”.

Žene u školama uglavnom postižu bolje rezultate od muškaraca, što govori i broj stipendista na fakultetima u prethodnoj akademskoj godini – 693 studentice naspram 240 studenata.

Ali, negdje usput, često sa majčinstvom, sav taj kadar se zagubi, pa dobijemo statistike prikladnije zemljama trećeg svijeta.

U takozvanom “prvom svijetu” Evropske unije, ženske plate su u prosjeku 16 odsto manje od muških. Čak i ta brojka je nama u Republici Srpskoj teško dostižna, ali sigurno bismo joj se makar malo približili da o nejednakosti žena u društvu ne govorimo samo za Osmi mart.

Izneseni komentari su lični stavovi autora i ne predstavljaju stav redakcije ATV portala.
Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone